Optimizam - najtraženija roba u krizi

Optimizam može imati snažnu pokretačku snagu u ekonomiji, no mora, kao i u slučaju pojedinca, imati realnu podlogu. U Hrvatskoj tu dolazimo do problema jer su sve oči uprte u Vladu i njene (ne)poteze s obzirom na to da pravi optimizam može potaknuti samo održiva dugoročna vizija razvoja.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Lider prvi objavljuje ekskluzivni intervju sa dr. Borisom Cotom, ekonomskim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske. Preduvjet zdravog rasta nacionalne ekonomije jest vladavina prava i razbijanje sprege krupnoga kapitala i politike, mišljenje je dr. Cote. Uz taj preduvjet moguće je promijeniti trenutačnu proizvodnu strukturu koja je temeljni problem gospodarstva, a koja generira deficit tekućeg proračuna, vanjski dug i nezaposlenost. Kao primjer sprege krupnoga kapitala i politike naveo je vladavinu Georga Busha u SAD-u gdje su kompanije čiji su vlasnici bili republikanci dobivali poslove za različite vladine projekte putem politike. Naglašava da ista shema sprege vlada i u cijeloj Europi i to je jako teško razbiti.

Poduzetnici sve češće zahtijevaju primjenu stečajnih propisa kako bi se na vrijeme iz pravnog i financijskog prometa isključile tvrtke koje nisu sposobne podmirivati svoje obveze. U prosincu 2008. godine objavili smo procjenu da će u tada dolazećoj 2009. godini doći do stečajnog vala. Isto se očekivalo i u trgovačkim sudovima. Procjene su se tada temeljile na tome što je u to doba bilo podijeljeno 10 tisuća otkaza radnicima u drvnoj i papirnoj industriji, otkaze je dobilo i više od 10 posto zaposlenih u građevinarstvu, smanjen je bio broj radnih mjesta u trgovini, turizmu, tekstilnoj i automobilskoj industriji, a s radom je prestala i polovina brokerskih kuća. Više u zanimljivoj priči Ivice Grčara 'Izbjegavanje  stečaja uzrokuje nelikvidnost'.

Mi Nijemci uvijek imamo naviku doživljavati čašu kao polupraznu. Za izlaz iz krize treba nam kombinacija britanskoga zdravog razuma i skandinavskog pragmatizma začinjena s mediteranskim 'lako ćemo' duhom - zavapio je za optimzimom neki dan njemački ministar financija Peer Steinbrück.
Što bi tek rekli u Hrvatskoj gdje optimizma nema ni za lijek. A traže ga svi - bankari, poduzetnici, investitori, radnici s poslom i bez njega... Optimizam može imati snažnu pokretačku snagu u ekonomiji, no mora, kao i u slučaju pojedinca, imati realnu podlogu. U Hrvatskoj tu dolazimo do problema jer su sve oči uprte u Vladu i njene (ne)poteze s obzirom na to da pravi optimizam može potaknuti samo održiva dugoročna vizija razvoja.Jedini pozitivan moment na horizontu jest očekivana potvrda konkretnog datuma ulaska u Europsku uniju. Može li on biti trenutak preokreta ili smo samo optimisti?  Tema tjedna iz pera Matilde Bačelić i Gordane Gelenčer posvećena je pogledu kroz ružičasta stakla. 

Otkrivamo Vladin spin: EU nije kriv za više cijene energije. Do povećanja mora doći bez obzira na Uniju. Treba početi ulagati u energetsku efikasnost, a ne monopolističkim ponašanjem nadoknađivati razliku u cijeni.

Grčka je trenutačno pod povećalom cijele Europe koja je s 25 milijardi eura mora izvući iz financijskog blata u koje je upala. Njezina kriza odjeknula
je diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Istražujući koje grčke tvrtke uopće posluju na hrvatskom tržištu, trebao nam je mikroskop, a ne povećalo, jer
je u trag popisu grčkih investicija u posljednjih deset godina bilo nemoguće ući.  Vrijednosno gledano, kao najveći investitor u Hrvatskoj spominje se Coca-Cola Hellas, druga u svijetu najveća punionica pića sa sjedištem u Ateni, koja u Hrvatskoj u vlasništvu ima tvrtku Coca-Colu HBC. Drugi je ozbiljan grčki ulagač Marfin Investment Group (MIG), jedna od najvećih grčkih banaka. O grčkim ulaganjima više u priči Željke Laslavić 'Grčka cesta
za Europu ima malo hrvatskih stajališta'.

Obradili smo Lik i djelo Koste Minovskog, taksista  koji ima čak 1.034 neprijatelja! Naime, unatoč žestokom protivljenju zagrebačkih taksista, vlasnik
riječkoga taksi-prijevoznika Cammeo najavljuje svoj skori dolazak u Zagreb. Kaže da bi u Zagreb doveo stotinjak vozila, čiji vozači neće igrati šah, već
će svježe obrijani u urednim odijelima voziti ulicama grada.

Naš savjetnik prof. dr. sc. Hrvoje Kačer piše o izmjenama Zakona o sudovima. Ono što se prije izvodilo iz drugih propisa sada je jasno određeno u izmjenama Zakona o sudovima. Naknadu koju stranke budu tražile i dobile zbog prekoračenja suđenja u razumnom roku država će potraživati od sudaca koji su taj rok u postupku prekoračili.

Stari dobri trač tema je Poslovnih znanja. Za jedne je on dobar ispušni ventil, a  za druge uredsko zlo. Stručnjaci kažu da je kvalitetno praćenje trača zapravo obavještajni rad koji pruža uvid u igre moći i raspodjelu utjecaja na radnome mjestu, a dobro poznavanje situacije može biti korisno pri donošenju odluka, tvrdi novo istraživanje provedeno na Sveučilištu Indiana. Takav stav može, međutim, biti i opasna zamka. Ne vjerujete?

Ovotjedni feljton posvećen je Nicolasu Hayeku, šefu Swatcha. Poznati švicarski proizvođač satova, Swatch grupa, početkom ovog mjeseca najavio je mogućnost zaključivanja godine s rekordnim poslovnim rezultatom. Možda preuranjena predviđanja švicarska kompanija temelji na odličnoj prodaji u prva dva mjeseca ove godine, a uračunali su i oporavak svjetskoga gospodarstva. Prošlu je godinu Swatch zaključio padom dobiti od devet posto, ali s ipak zadovoljavajućem plusom od 710 milijuna dolara. (G. J.)
 
Novi Lider svojim čitateljima daruje dva posebna prilika 'Event menadžment' i 'Proizvodi i usluge za male poduzetnike'