Osam najrazvijenijih gubi utjecaj, G20 danas je mnogo jači činitelj na međunarodnnoj sceni

Uopćene fraze i obećanja koja su ponovno upućena sa samita G8 održanog potkraj prošlog tjedna u Deauvilleu za veći dio svijeta slaba su utjeha. U 2010. za razvoj siromašnijih izdvojeno je 19 milijardi dolara manje od ciljeva postavljenih 2005.

piše Zlatko Salahović 
[email protected]

Čelnici osam najrazvijenijih svjetskih ekonomija na još jednom su svom sastanku, ovaj put u francuskom ljetovalištu Deauvilleu, očekivano poduprli nove demokracije koje se stvaraju narodnim ustancima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Retorika upotrijebljena u priopćenju s ovogodišnjeg samita G8 pokazuje snažnu potporu ‘arapskom proljeću’ koje su opisali kao ‘vrstu transformacije kakva se dogodila u Srednjoj i Istočnoj Europi nakon pada Berlinskog zida’. Zbog toga je samit vođa G8 završio obećanjima o milijardama pomoći tranziciji u ‘novom partnerstvu koje povezuje potporu i razvojna sredstva s političkim i ekonomskim reformama’ u zemljama regije koje su ‘zbacile autokratsku vladavinu’.

Ne može se poreći da nedavni događaji u arapskom svijetu imaju dalekosežne posljedice. Bilo bi neozbiljno da su lideri zemalja G8 ignorirali te promjene koje se još događaju u regiji. Međutim, ostaje neodgovoreno pitanje koje će poteze bogate zemlje povući da bi ispunile obećanje o podupiranju promjena. Detalji novih obećanja o razvojnim sredstvima za bliskoistočne i sjevernoafričke zemlje previše su nejasni da bi se moglo odrediti koji će se koraci napraviti i koje će zemlje moći ostvariti pravo da prime taj novac. Priopćenje sa samita G8 u Deauvilleu, zanemarimo li opće ideje i namjere, prilično je neodređeno, stoga stoje argumenti da se o ishodu samita glede njegova većeg utjecaja razmišlja s velikom sumnjom. Danas, kad se i gospodarstva država G8, suočavaju s mnogo strukturnih problema, nova obećanja nemaju preveliku težinu.

 Neispunjena obećanja
U prošlosti napredne ekonomije od kojih se sastoji G8 nisu bile inspirativne u ispunjavanju svojih obećanja. Štoviše, G8 danas nema isti utjecaj na ključne globalne ekonomske probleme kao što je imao prije tri ili četiri godine. Nove su ekonomije, posebno one u skupini G20, koja je sada primarni forum za međunarodnu ekonomsku suradnju, danas u boljem položaju nego prije da se čuje njihov glas, zbog čega G8 očekuje izazov preuzimanja nove uloge u međunarodnoj ekonomiji. Francuska je tijekom svog predsjedanja predložila da se ‘novi G8’ usredotoči na pitanja u kojima članovi mogu imati stvaran učinak i izbjeći udvostručenje agende G20. Odredili su  nove zajedničke izazove koji očekuju zemlje G20 - internet, inovacije, zeleni rast i održivu ekonomiju te nuklearna sigurnost.

Iz perspektive zemalja s malim prihodima samit G8 manje je relevantan. Industrijski napredne ekonomije nisu ispunile svoje prijašnje obveze prema njima na područjima razvojnih sredstava, trgovine i reformi globalnog financijskog i ekonomskog upravljanja. Uznemiruje i to što vodeće svjetske ekonomije pokušavaju gurnuti pod tepih neuspjeh  ispunjavanja prijašnjih obećanja. Prema zadnjoj procjeni Odbora za razvojnu pomoć OECD-a, međunarodnoga nadzornog tijela za iznose potpora, razvojna sredstva za zemlje s niskom razinom prihoda u 2010. bila su 19 milijardi dolara manja od ciljeva postavljenih 2005. 
Siromašne ekonomije zato mogu naći vrlo slabu utjehu u ishodu samita. Te ekonomije već su doživjele da globalni događaji kao što su dužnička kriza u Južnoj Americi 80-ih, posljedice pada Berlinskog zida ili rat protiv terora preusmjeravaju fokus bogatih naroda s njihovih problema. Zbog toga općenita obećanja G8 kao što su osiguranje sigurnosti opskrbe hranom, podupiranje ekonomskog razvoja, istraživanje svih mogućnosti kako bi se potaknuo razvoj ili završavanje tzv. Runde pregovora u Dohi, već dugo zamrznute, malo je važna u ovom trenutku.

 Borba za internet
U G8 prvi se put raspravljalo o internetu na razini čelnika država i vlada. Cilj je samita u Deauvilleu, kojem je prethodio forum e-G8 u Parizu, bio definiranje zajedničkih načela i jačanje međunarodne suradnje koja bi trebala jamčiti razvoj ‘odgovornog’ interneta. Lideri su raspravljali o ključnim pitanjima kao što su zaštita privatnosti i slobode, poštovanje intelektualnih prava i internetskoj sigurnosti. Ima onih koji smatraju da G8 namjerava promicati vrijednosti IP-zaštite, kontrole autorskih prava i čvršće državne kontrole interneta. Za teoretičare zavjera e-G8 ekvivalent je Grupe Bilderberg s tajnim vođama diljem svijeta koji žele zaštiti i promicati vlastiti interes. U svakom slučaju, riječ je o dvjema suprotstavljenim stranama, pri čemu jedna zahtijeva veću kontrolu interneta, a druga veću slobodu. Kako će u budućnosti te grupe pomiriti želju za izgradnjom novih tržišta i potrebu za većom online društvenom odgovornošću, pokazat će vrijeme. 

Jedan od prioriteta G8 jest energija i zeleni razvoj radi otvaranja novih radnih mjesta i postizanja održivog razvoja. Analize Programa zaštite okoliša UN-a (UNPEP) i Međunarodne organizacije rada pokazuju da bi investiranje 1,25 posto globalnog BDP-a svake godine u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije moglo srezati globalnu potražnju za  energijom za devet posto do 2020. i govoto 40 posto do 2050. Mnogo primjera iz cijelog svijeta pokazuju golem potencijal za otvaranje novih radnih mjesta u tom sektoru okretanjem zelenoj ekonomiji. Stoga u izjavi o globalnom gospodarstvu G8 posebno naglašava ulaganja u obnovljive izvore energije, nužnog elementa za dobro upravljanje planetom i borbu protiv globalnog zatopljenja.