Osigurajte bezbrižnu starost

Novac se može podići tek kad osiguranik navrši 50 godina života, ali samo 30 posto od cjelokupnog iznosa. Ostatak se isplaćuje u pet do 15 godina ili kao doživotna mirovina. Takva štednja u cijelosti je nasljedna.

piše Nikola Prskalo
[email protected]

Nešto manje od 190.000 hrvatskih građana ili samo 12 posto zaposlenih danas štedi ulažući u treći mirovinski stup kako bi si osiguralo bezbrižnu mirovinu. Njihov novac slijeva se u šest otvorenih i petnaest zatvorenih dobrovoljnih fondova čija je imovina u proteklih godinu dana narasla desetak posto. Potkraj veljače ove godine dosegnula je 1,9 milijardi kuna, ali potencijal trećega mirovinskog stupa mnogo je veći. Priliku za novi uzlet treći mirovinski stup posebno je dobio nakon što je sredinom prošle godine država izmijenila Zakon o porezu na dohodak i na dobit. Uvedene su porezne olakšice i za poslodavce (uključujući i umjetnike ili obrtnike u samostalnoj djelatnosti) koji svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu štednju. Tako na uplate u dobrovoljne fondove do 500 kuna na mjesec, odnosno 6.000 kuna na godinu, oni više ne moraju plaćati poreze i doprinose kao na plaće. Poslodavcima se do spomenutog iznosa uplate premije u treći mirovinski stup umanjuje i osnovica poreza na dobit tvrtke. I čelnici većine dobrovoljnih fondova tu olakšicu smatraju dobrim pokušajem države da smanji siromaštvo u starosti.

Takvu štednju krase i druge pogodnosti, primjerice, država osiguraniku dodaje i 15 posto poticaja na sve godišnje uštede do 5.000 kuna, što je maksimalno 750 kuna, a postoji još samo kod stambene štednje. Pogodnost su i solidni prinosi koje ostvaruju fondovi, ali i to što uplate ne moraju biti redovite. Kad se smanje prihodi ili imate ozbiljnijih troškova, uplatu se može i preskočiti, a ne mijenjati ugovor o štednji ni plaćati penale. Prednost štednje u trećemu mirovinskom stupu je i u tome što je u cijelosti nasljedna. Nedostatak u odnosu na neke druge oblike štednje odnosi se i na činjenicu da se do novca ne može doći prije nego što osiguranik navrši 50 godina, a i tada odjednom može podići samo do 30 posto iznosa na računu. Ostatak ušteđevine može se preuzeti kao doživotna mirovina ili prema izboru tijekom pet do 15 godina. 

Naknade za isplatu Nedavna prva potražnja isplata iz trećega mirovinskog stupa na površinu je izbacila i još neke nepovoljnosti tog oblika štednje. Naime, čitaoca jednog dnevnika šokirala je činjenica da mu je Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, jedino koje ima licenciju za isplatu mirovina iz trećeg stupa, naplatilo gotovo pet posto ušteđenog iznosa za svoje troškove. Iako je u fondu prikupio 150.000 kuna, ukupno mu je isplaćeno oko 143.000 kuna ili 7.000 kuna manje nego što je uplatio.
Da nije riječ o pogrešci, potvrdili su i u Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu uz pojašnjenje da ukupni iznos sredstava koje osiguranik na kraju dobije ovisi o roku isplate mirovine. Naime, u gubitku su svi koji se odluče na privremeni i najkraći rok isplate od pet godina. Dobiju manje nego što su uplatili i to stoga što im fond naplaćuje i veću naknadu kako bi pokrio troškove rada vezane uz ugovaranje i isplatu mirovine.

Spriječiti izmjene poreznog sustava U svezi sa stanjem u fondovima u novije vrijeme uočena su i neka povoljnija kretanja. Naime, unatoč tome što se mirovina iz trećeg stupa može povući već nakon što osiguranik navrši 50 godina života, sve je više i osiguranika starijih od te dobi koji ulažu u fondove. Većina njih nastavlja štednju u trećemu mirovinskom stupu jer je riječ o jednoj od isplativijih. Da bi u budućnosti potaknuli poslodavce i građane na daleko veća ulaganja u treći mirovinski stup stručnjaci kažu da treba spriječiti i česte izmjene poreznog sustava.
Oko mogućih stimulacija takve vrste štednje Zoran Anušić, iz Svjetske banke na nedavno održanom skupu u Zagrebu naveo je primjer Čilea, ukazujući na način kako poticati zaposlene da počnu štedjeti u trećemu mirovinskom  stupu. Tamo je država 2005. svakom osiguraniku na kućnu adresu poslala projekciju kolika će biti njegova mirovina ovisno o tome je li puna ili prijevremena. To se pokazalo najboljim poticajom za ulazak u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Mirovinci se na kraju nadaju da će porezna olakšica proširiti i njihovo tržište na korporacijski sektor. No osim poslodavaca, stručnjaci iz mirovinskih fondova educirat će i  stanovništvo jer je jedino individualna i dobrovoljna štednja u skoroj budućnosti jamac sigurne mirovine.