Osiguravatelji na birokratskom udaru Ministarstva zdravstva
Osiguravatelji osobito postavljaju pitanje smisla propisivanja uniformnog sadržaja i izgleda iskaznice dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja
Budu li pravilnici usvojeni, Ministarstvo zdravstva će, uz Hanfu, od kraja ovog mjeseca biti još jedno tijelo o kojem će ovisiti hoće li i na koji način privatni osiguravatelj moći provoditi dobrovoljno zdravstveno osiguranje
piše: Matilda Bačelić
[email protected]
Foto: arhiv Lidera
Nacrti pravilnika koji uređuju uvjete i način provođenja dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja dignuo je buru među šest osiguravatelja koji se bave tom vrstom osiguranja. Iako je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 3. kolovoza ove godine ministru zdravstva dana ovlast za donošenje tog pravilnika, raspravu i koordiniranu zajedničku akciju osiguravatelja, kroz Udruženje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, potaknuli su upravo podzakonski akti.
Sukob nadležnosti ministarstva i Hanfe
Naime, aktima je propisana nadležnost Ministarstva zdravstva za davanje suglasnosti osiguravateljima za provođenje dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, što dovodi u sukob nadležnosti ministarstvo i Hanfu, koja je prema Zakonu o osiguranju jedino tijelo ovlašteno za provođenje kontrole nad osiguravateljima i davanje suglasnosti za njihov rad. Na taj su način osiguravatelji u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, tvrde, diskriminirani jer su jedini osiguravatelji koji imaju i drugog nadzornika i regulatora. Kao primjer navode da se za sve druge vrste osiguranja nikada ne traži suglasnost nadležnog ministarstva nego jedino Hanfe.
Prema toj bi logici, primjerice, osiguranje neke građevine trebao nadzirati ministar graditeljstva, osiguranje usjeva ministar poljoprivrede, osiguranje umjetnina ministar kulture itd. Ministarstvo zdravstva će tako, ako se pravilnici usvoje, biti tijelo o kojem će ovisiti hoće li neki osiguravatelj moći provoditi dobrovoljno zdravstveno osiguranje, što osiguravatelji smatraju ‘nedopustivim, protuustavnim i nezakonitim’. U istom poslu - zdravstvenom osiguranju - privatni se osiguravatelji ne tretiraju jednako pred zakonom kao i državni osiguravatelj, koji je izuzet od nadzora i potrebe traženja suglasnosti. Time se, kažu, krši i još jedno ustavno načelo - ravnopravnosti vlasništva, jer izgleda da je državno vlasništvo ravnopravnije.
Također, smatraju da Ministarstvo zdravstva može samo posredno provoditi nadzor osiguravajućih društava putem nadzora poliklinika, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova koje su pod njegovom nadležnošću. Osiguravatelji se ne slažu ni s tim da se već registrirana društva ponovno registriraju te da na taj način imaju nepotrebne financijske izdatke te ukazuju na to da nije definirano što je s postojećim ugovorima za koje se nikakvim pravilnicima ne može odrediti rok trajanja, jer je to pravo ugovornih stranaka. Bude li potrebna preregistracija, u skladu s nacrtima pravilnika, to će tražiti ponovnu proceduru kao kod osnivanja društva.
- U tom će slučaju trebati ponovno sklapati ugovore o poslovnoj suradnji sa zdravstvenim ustanovama, izrađivati nove programe zdravstvenih osiguranja te prilagođavati tehnologiju, posebno informatičku, za nove programe. Dakle, trošak nisu jedino nove iskaznice koje propisuju pravilnici, iako ni to nije zanemarivo - kaže Viktorija Bradić, predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja. Također, osiguravatelji se zalažu da Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje, bude li registriran za poslove obveznoga zdravstvenog osiguranja, bude registriran sukladno Zakonu o osiguranju.
- Nema zakonskog niti drugoga opravdanog razloga da se Zavod tretira povoljnije od društava za osiguranje - dodaje Bradić.
Državno uniformiranje privatnih kartica
Osiguravatelje posebno iritira propisivanje uniformnog sadržaja i izgleda iskaznice dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, jer ne vide, kako stoji u njihovoj zajedničkoj izjavi, smisao u tome da zakonodavac propisuje izgled kartice osiguravatelja, a pogotovo podatke koji se na njoj nalaze, a da istovremeno navedeni podaci nemaju nikakvo značenje za osiguravatelja. Svojevrsni je apsurd da se danas na tržištu nude kreditne kartice koje kupac sam kreira, a istovremeno država propisuje uniforman izgled privatnih kartica koje se dobrovoljno kupuju.
Iako su osiguravatelji od novoga zdravstvenog zakonodavstva očekivali pozitivne pomake i olakšavanje poslovanje, doživjeli su upravo obrnuto - dodatnu birokratizaciju. To je, smatraju, posebno nezgodno za većinu osiguravatelja koji su za taj propulzivni segment osiguranja planirali uvođenje novih proizvoda.
- Ovakvi će pravilnici najviše pogoditi osiguravatelje bez vlastitih kapaciteta za pružanje usluga, jer će oni koji imaju svoje kapacitete, iako uz dodatne komplikacije s još jednim nadzornikom, pa možda i uz neke izmjene programa, ipak preživjeti ovaj udar etatizacije - kaže Damir Zorić, član Uprave Sunce osiguranja. Za sve prigovore i argumente osiguravatelja ministar zdravstva Neven Ljubičić ima samo jedan odgovor
- upućuje na odredbe članka 8. i 9. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, dodajući da su osiguravatelji mogli sudjelovati u raspravi u postupku donošenja zakona, iako osiguravatelji tvrde suprotno (jedino je Croatia zdravstveno osiguranje pozivano, ali budući da ni oni nisu mogli utjecati na proces donošenja zakona i pravilnika, odlučili su se na zajedničku akciju kroz HGK).
Ministarstvo odlučno u provedbi
Naime, člankom 9. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju uređeno je to da osiguravatelj koji za to već ima dozvolu Hanfe ne smije početi obavljanje te djelatnosti dok za to prethodno ne dobije suglasnost ministra zdravstva. Koja je svrha uvođenja ovih novosti u osigurateljnom zdravstvenom zakonodavstvu ostaje i dalje nejasno. U svojim prigovorima i primjedbama osiguravatelji traže da se sporne odredbe Zakona izbrišu, ali kako stvari sada stoje, morat će jače lobirati prije svega za promjene Zakona, a potom, logično, i podzakonskih akata, jer je Ministarstvo prilično rigidno u svom stajalištu i namjeri da navedeni pravilnici stupe na snagu do kraja ovog mjeseca.
|
Ljubica Đukanović, pomoćnica Uprave Osiguranja Zagreb: |
|
Ovi su pravilnici samo posljedica zakonske regulative. Mišljenja sam da nije u cijelosti sagledano pod kojim uvjetima i na koji način posluju društva za osiguranja te da nije dovoljno napraviti korekcije samo u pravilnicima, već bi trebalo preispitati i izmijeniti Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. Ako se ne prihvate primjedbe na pravilnike, a oni stupe na snagu, vjerujemo da će u ime osiguravatelja Hrvatska gospodarska komora pokrenuti postupak izmjene Zakona. |
|
Ljiljana Marić, voditeljica Odjela zdravstvenog osiguranja u Merkur osiguranju: |
| Ne smatramo da je potrebno za zdravstvene osiguravatelje imati dodatnu kontrolu, s obzirom da su privatne ordinacije, poliklinike i ostali subjekti u sustavu zdravstvenog osiguranja već registrirani za rad i kontrolira ih nadležno tijelo. Razvoj zdravstvenih osiguranja treba nastaviti na postojećim principima, a to je da osiguravatelji ugovorom o osiguranju omogućavaju zdravstvene usluge ili refundaciju utrošenih sredstava za privatne zdravstvene usluge i ostalo u registriranim i od strane Ministarstva kontroliranim subjektima, i to na svojstven način sukladno Zakonu o osiguranju. U suprotnom, moglo bi se prouzročiti nepovjerenje potencijalnih osiguranika prema uslugama odnosno osigurateljnom poslovanju. |
|
Damir Zorić, član Uprave Sunce osiguranja: |
| To da bi Ministarstvo zdravstva trebalo nadzirati ugovore o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, a posebno propisivanje jedinstvene iskaznice besmislica je, jer je dobrovoljno osiguranje privatni odnos između osiguravatelja i klijenta. To je ugovor koji podliježe Zakonu o osiguranju i Zakonu o obveznim odnosima i on se ne tiče Ministarstva zdravstva. Država se u našem slučaju pojavljuje kao regulator, nadzornik i kao tržišni takmac i na taj se način nalazi u sukobu interesa.’ |
| Andrea Rožić Dizdar, voditeljica projekta zdravstvenog osiguranja u Uniqua osiguranju: Na ovaj se način razvija diskriminacija |
| U slučaju prihvaćanja navedenih pravilnika, osiguravatelji će doći u poziciju da će bez obzira na Hanfinu dozvolu za rad moći ostati bez mogućnosti obavljanja dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja ako se tome usprotivi (odnosno ne dade suglasnost) Ministarstvo zdravstva. Na taj se način razvija diskriminacija ove vrste osiguranja. S obzirom na novi paket zdravstvenih zakona, naša su očekivanja glede pravilnika bila velika, ali prijedlog nije ispunio naša očekivanja, već je dodatnom birokratizacijom napravljen korak unatrag. |
| dr. Viktorija Bradić, predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja: Nove teškoće u funkcioniranju i financiranju sustava |
| Kako se iz nacrta pravilnika nazire, postupanje prema njima izazvat će daljnje teškoće u funkcioniranju, a time i financiranju sustava. To će sasvim sigurno negativno utjecati na razvoj privatnih zdravstvenih osiguranja, kroz nejednaku tržišnu poziciju subjekata pružanja zdravstvene zaštite i otežavanje i ograničavanje slobode tržišnog natjecanja. Ako Ministarstvo usvoji pravilnike u predloženom tekstu, ne preostaje nam drugo nego ih primijeniti, ali to ne znači da se protiv nelogičnosti i nedosljednosti nećemo i dalje boriti. |
| Birgit Holzer, asistentica Uprave u Grawe Hrvatska: Država bi trebala smanjiti, a ne povećavati birokraciju |
| Vjerujemo da nema potrebe za nadležnošću Ministarstva u vezi s propisivanjem izgleda zdravstvene iskaznice dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja koju osiguravatelji izdaju svojim korisnicima, a koji je već definiran sadržajem temeljem ugovora sklopljenog između osiguravatelja i korisnika. S obzirom na cilj ulaska u EU i prilagođavanje europskim standardima, smatramo da bi država trebala postupati prema smanjenju birokracije, a ne obrnuto. |
|
Kraj |