Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora

Istraživanje o godišnjem odmoru proveo je MojPosao tijekom svibnja 2006. na uzorku od 706 ispitanika

        Istraživanje je pokazalo da se prosječno koristi 22,4 dana godišnjeg odmora. Broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za 0,9 dana (muškarci 21,9, žene 22,8). U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prosjek je 22,5 dana, u Primorsko-goranskoj 20,9 dana, u Splitsko-dalmatinskoj 21,4, a u Osječko-baranjskoj županiji broj dana godišnjeg odmora iznosi prosječno 21,3 dana.Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana godišnjeg odmora (prosječno 19,9 dana) od onih u velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 23,9 dana. Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora. Tako promjerice osobe s plaćom od 3.000 kuna imaju prosječno 20,9 dan, osobe s plaćom većom od 3.001 do 5.000 kuna imaju prosječno 21,8 dana godišnjeg odmora, a osobe s plaćom većom od 5.000 kuna imaju prosječno 23,8 dana godišnjeg odmora.

Više od polovice ispitanika, 51 %,  nije zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47% smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.
Da je zaposlenicima potreban odmor, govori i podatak o 23% ispitanika koji bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 77%, izabralo bi povišicu. Slobodne dane izabralo bi 25% muškaraca u odnosu na 20% žena.

Istraživanje je pokazalo da će samo 13% ispitanika godišnji odmor iskoristit jednokratno, dok većina ispitanika, njih 87%, na godišnji odmor će ići dva ili više puta. Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko odlazaka na godišnji odmor u više dijelova. Samo 5% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti u cjelini, a čak 69% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem. Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 31% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno što je 40% dana cijelog godišnjeg odmora.

Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (45%) i pritiska nadređenih (25%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza. Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 49% ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 18% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor.

Više od polovice ispitanika (54%) ne dobiva regres za godišnji odmor, a za 46% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos je 1.638 kuna.  Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – 70% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 22% ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama. Regres također češće dobivaju visokoobrazovane osobe u odnosu na srednjoškolski obrazovane (52% u odnosu na 39%).