Otkupljivači pšenice ne popuštaju ni za lipu

Na današnjem sastanku kojem je domaćin bio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčević, s predstavnicima otkupljivača pšenice ništa novo nije dogovoreno.

Sastanak je bio otvoren za novinare, a Mikolčević je pozvao otkupljivače da još jednom razmotre mogućnost povećanja cijene pšenice. Iznio je podatak da je pšenica zasijana na nešto manje od 160 tisuća hektara i da se očekuje prinos od 5,5 do šest tona po hektaru, što znači da bi ukupan prinos bio 820 tisuća tona. Kao argument naveo je da postoji mogućnost da otkupljivači počnu uvoziti pšenicu jer im je seljaci neće prodati po niskim cijenama. To bi značilo da će platiti zaštitnu carinu od sedam posto te dodatnih tri eura na svakih 100 kilograma pšenice, što bi na kraju otkupljivače moglo koštati oko 1,15 kuna po kilogramu, nešto manje od cijene koju traže domaći proizvođači - 1,25 kuna po kilogramu.

Predstavnik tvrtke Mlinar Mario Talajić pročitao je uvjete otkupa Žitozajednice rekavši da ona nudi cijenu pšenice 78 do 82 lipe po kilogramu. Upozorio je da je danas u Hrvatskoj 400 tisuća tona tržnog viška pšenice i dok se taj višak ne potroši teško će se mlinari opredijeliti čak i za nešto nižu cijenu od one koju traže proizvođači. Podsjetio je da je ovogodišnja cijena brašna niža od prošlogodišnje cijene pšenice i da su mlinari u znatnim gubicima te da nema više prostora za povećanje cijena.

- Ipak, plaćamo najviše od mlinarskih industrija u susjednim zemljama. Meni se čini da je ovdje veći problem što seljaci više nemaju povjerenja da će im država isplatiti poticaje u visini od 3.000 kuna po hektaru - rekao je Talajić prebacujući krivnju na Ministarstvo. Za spomenutih 400 tisuća tona tržnih viškova Talajiću je replicirao Mikolčević podsjetivši ga da je podatke o tržnim viškovima od 190 tisuća tona od prije dva mjeseca Ministarstvo dobilo upravo od Žitozajednice, na što su otkupljivači ostali nijemi.No, Talajića su podržali u vezi s visinom cijene ostali otkupljivači, a Ivica Čapo iz Žitnog terminala Solin i Božidar Gorup iz tvrtke Gorup d.o.o. rekli su da bi s prinosima koji su najavljeni, ponuđenom cijenom od Žitozajednice i redovnijom isplatom poticaja poljoprivrednici na kraju mogli biti ipak zadovoljni. Čapo je rekao da se pšenica napokon mora staviti na tržište, koje će onda odrediti tko može, a tko ne proizvoditi pšenicu.

- Moramo znati i to da je cijenu pšenice uvijek na kraju određivala država, dok je cijenu brašna određivalo tržište, tako da je jasno da se to sad mora korigirati - rekao je Čapo.Dodao je, ako se sad ne prihvati ta ponuda Žitozajednice, cijena pšenice mogla bi pasti na 75 lipa po kilogramu. Da mlinarima nije lako pokušao je objasniti i Mijo Matić iz tvrtke Đakovština rekavši da konditorska industrija vrši na njih pritisak da snize cijene brašna, dok je Ivanka Zlopaša iz Agrokor trgovine gotovo neuvijeno rekla da nema govora o povišenju cijene pšenice.- Cijene u okruženju padaju i svi mi ovdje svjesni smo te činjenice - rekla je kratko Zlopaša, dodavši da je ove godine Agrokor uložio 700 milijuna kuna u poljoprivredu.Tako su otkupljivači ostali pri svom stavu da jednostavno više nemaju prostora za povećanje cijena. Mikolčević je na kraju sastanka pitao otkupljivače žele li da Ministarstvo još jednom organizira zajednički sastanak na kom će biti i proizvođači, ali čini se da je upravo ta posljednja reakcija pokazala da su otkupljivači zauzeli jasan stav - odbili su, a neki od njih su napravili čak i grimase koje su govorile da to jednostavno nema smisla.   (Edis Felić)