Otprilike 150 franšiznih lanaca na godinu ostvaruje čak 300 milijuna eura prometa

Unatoč nizu nedostataka franšizno zapošljavanje u Hrvatskoj ima velik udio u zapošljavanju. Otvara, direktno ili indirektno, otprilike 22.000 radnih mjesta. U iduće četiri godine ta bi se brojka mogla udvostručiti.

Piše: Nikola Prskalo

Stopa preživljavanja poduzeća nakon pet godina rada, pokazuju istraživanja, višestruko je veća ako su u posao ušli kao dio franšizne mreže nego samostalno. Franšiza je, naime, model poslovanja u kojemu poduzeće prodaje pravo uporabe svog imena i načina poslovanja drugom poduzeću ili pojedincu koji mu zauzvrat plaćaju franšiznu pristojbu i postotak od ostvarene mjesečne prodaje proizvoda i usluga. Pogodna je za gotovo sve djelatnosti: restorane, hotele, pekarnice, trgovine, autoservise, kozmetičke salone i razne druge  usluge. Koncept franšize omogućuje napose poduzetniku-početniku jednostavan i siguran ulazak u biznis, a kreatoru franšize brz, stabilan i neograničen rast poslovanja.

Nezainteresirane banke

U Hrvatskoj danas posluje 150 franšiznih lanaca, od čega je samo 30 domaćih. Nalaze se na 910 prodajnih mjesta, zapošljavaju otprilike 17.000 ljudi, i na godinu, prema slobodnim procjenama, ostvaruju 300 milijuna eura prometa. Na godinu se kod nas pojavi 10-ak novih franšiza. No još se premalo zna o toj jednoj od najraširenijih poslovnih strategija u razvijenom svijetu koja poduzetnicima gotovo jamči dvije do tri najbitnije stvari: brzi povrat ulaganja, dugogodišnji opstanak, a i minimalni (poslovni) rizik. Osim manjeg rizika prednost je franšizna posla, osobito za poduzetnike-početnike, što se primarno ne traži iskustvo. Većina stručnjaka procjenjuje da Hrvatska ima veliki potencijal za razvijanje franšiznog poslovanja, osobito u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti.  

Osim neznanja i neinformiranosti glavne se kočnice bržeg razvoja franšiznog poslovanja kod nas, kažu, kriju i u nedostacima pravnog sustava, nepostojanju zakonske regulative te napose u nespremnosti banaka da financiraju franšizere. Voditeljica Centra za franšizu iz Osijeka Mirela Alpeza nedavno je rekla da bi i banke taj biznis konačno trebale gledati kao osmišljeni, dokazani i pouzdani poslovni pothvat uz koji nije vezan gotovo nikakav rizik. Analitičari ističu i da bi proširenjem franšiznog poslovanja osim većeg zapošljavanja hrvatske tvrtke mogle povećati i svoju konkurentnost. No sve to u Hrvatskoj još ne funkcionira kako bi moglo, pa čak zasad ne postoji ni pravna osnova (npr. zakon o franšizi ili drugi pravni propis) koja bi barem regulirala uspostavu franšiznog odnosa.

Uspjesi i promašaji

Prva komercijalna prodaja franšize zabilježena je, podsjetimo, još davne 1858., a razvio ju je Isaac Singer, izumitelj legendarne šivaće mašine singerice. Do franšiznog buma dolazi 50-ih godina prošlog stoljeća osnivanjem  McDonald'sa. U Hrvatskoj postoji samo 30-ak domaćih franšiznih lanaca kao što su HGspot, Rubelj Grill, Elektromaterijal, Kraš, Lantea, Magma, Konzumov Plus market, X-nation i Body Creator, koji su ujedno domaći izvoznici franšiza, Bio&bio i drugi. Najuspješniju i najrazgranatiju franšiznu mreža kod nas od stranih lanaca ima tvrtka Fornetti (mađarska franšiza), koja  se na osnovi jednostavnoga pekarskog proizvoda i dobra vođenja franšizna posla veoma brzo proširila na čak 450 prodajnih mjesta. Od stranih franšiza najdulje na našem tržištu postoje American Express i Diners. Jedni od uspješnijih (stranih) primjera jesu McDonald's, Subway...

Iako se o franšizi kod nas uglavnom razmišlja kao o nečemu što se kupuje, ipak već i u Hrvatskoj postoje poduzeća koja postaju davatelji, pa i izvoznici franšize. Jedno od njih je i San Francisco Coffee House, prva američka kuća kave koju su kod nas pokrenuli osječki poduzetnici i supružnici Jasmina Pacek i Denis Tenšek, povratnici iz SAD-a. Među uspješnijim je domaćim lancima i HGspot, a uspješna je i marka Body Creator. Riječ je o centrima za prevenciju i liječenje pretilosti i preoblikovanje ženskog tijela, a do danas je putem franšize proširila svoje poslovanje u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji.

- U svojoj franšizi predlažemo formulu 'ključ u ruke' koja obuhvaća sve tehničke i strukturalne aspekte vezane uz pripremu centra, marketinške i promotivne usluge, pomoć pri stavljanju u pogon, obuku i trening i stalno usavršavanje, održavanje. Ulaganje u franšizu je od 29 do 58 tisuća eura, ovisno o formatu franšize, mjestu na kojem će poslovati i kvadraturi prostora na raspolaganju - kažu u Body Creatoru. Jedan od uspješnijih franšiznih koncepta jest i Bio&bio, koji još od 1996. razvija tvrtka Biovega. Bio&bio uz jednu vlastitu danas ima i pet franšiznih trgovina u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a u njima prodaje svjetske proizvode s certifikatom ekouzgoja. Nasuprot primjerima širenja proteklih su godina zabilježeni i mnogi primjeri gašenja franžiznog posla. Tako je, primjerice, s odlaskom u stečaj nestao franšizni lanac Plane, a ugašeno je poslovanje i u nekim objektima Rubelj grilla.

- Jedan nas je primalac franšize nakon samo nekoliko isporuka počeo varati, praveći sâm naš mesni grill, a da pritom nije upotrebljavao našu sirovinu i recepturu. Drugi su izbjegavali ugovorne obveze u vezi s plaćanjem, mijenjali lokaciju i naziv tvrtke, pa nam nije ništa drugo preostalo nego da prekinemo suradnju - kažu u Rubelj grillu.
U Udruzi doznajemo da spomenuta dva primjera nisu osamljena. Mnogi od onih koji su odustali zapravo su, kažu, u franšizu ušli bez dovoljno znanja, misleći pri tome da je dovoljno napraviti ugovor i dati ime na uporabu budućem partneru.

 Privlačni fast food

S obzirom na to da i u hrvatskoj Udruzi za franšizu naglašavaju da su mogućnosti novog zapošljavanja u franžiznom poslu vrlo velike, pitali smo njihovu predsjednicu Ljiljanu Kukec kako se to može ostvariti.
- Bez obzira koji aspekt franšiznog poslovanja gledali, širenje tvrtki putem franšiza ili ulazak u poduzetništvo uz pomoć njih, divna je posljedica i novo zapošljavanje. Ako ste tvrtka i želite se širiti franšizom, najprije morate naći osobu koja će raditi na tome. To se ne može kvalitetno raditi kao dodatni posao nekog od zaposlenih, nego mora postojati poebno radno mjesto, tj. treba zaposliti novi kadar. Kad govorimo o zapošljavanju uz pomoć franšiza, bitno je da je to jamstvo za uspjeh poslovanja jer se osim iskustva, ekspertize i know howa davatelja franšize, koji su odlično jamstvo, obje strane, i davatelji i primatelji franšize, brinu za uspjeh upravo zato što rade pod istim brendom - kaže Kukec.

Prema istraživanjima Udruge kod nas franšizno poslovanje unatoč nizu nedostataka ima velik udio u zapošljavanju, tj. otvara, direktno ili indirektno, otprilike 22.000 radnih mjesta. Tu se, ipak, mogu i trebaju napraviti i veći pomaci. Prema novijem istraživanju u Hrvatskoj postoji nekoliko industrijskih sektora s velikim izgledima za uspjeh u franšiznom  poslovanju - turistički sektor, maloprodaja, sektor ugostiteljstva, posebice fast food restorani, te uslužni i informatički sektor. Najvećim problemom anketirani smatraju to da  franšizno poslovanje nije poznato poduzetnicima, zatim nedostatak infrastrukture za pomoć pri pokretanju tog posla i zakona i propisa koji bi to pratili te probleme s bankarskim sektorom, nezainteresiranim za te poslove.

Ono što se Posljednjih se godina takvo poslovanje poticalo serijama seminara koje su diljem Hrvatske održavala oba centra za franšizu - osječki i zagrebački. Na kraju malo optimizma. Naime, u Udruzi franšiznog poslovanja procjenjuju da bi se u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina, uz, naravno, stvaranje povoljnijeg okruženja, mogao dogoditi pravi bum u tom području. Ne bi, kažu, bilo nerealno da se u iduće četiri godine čak udvostruči današnji broj zaposlenih u franšizama.