Ott: Smanjivati rashode koji najviše opterećuju proračun

U recesiji ili ne, Hrvatska ima problema s kojima bi se morala suočavati čak i bez svjetske recesije - predugo živi iznad svojih mogućnosti i računi sve više dolaze na naplatu, a u uvjetima svjetske recesije su i sve skuplji, ocjenjuje ravnateljica Instituta za javne financije (IJF) Katarine Ott u aktualnom osvrtu "Fiskalna destimulacija umjesto fiskalne stimulacije" objavljenom danas na internet stranicama Instituta.

Ott napominje kako se u doba prosperiteta ni jedna hrvatska vlada nije zamarala sređivanjem fiskusa, obuzdavanjem rasta javnog sektora i provođenjem institucionalnih reformi. Pritom kao primjer navodi Estoniju koja sad zahvaljujući solidnim zalihama može provoditi ekspanzivnu fiskalnu politiku da se odupre recesiji i ne mora provoditi restriktivne mjere kojima bi situaciju još i pogoršala."Hrvatska pak mora u najgorim mogućim okolnostima popravljati konkurentnost, smanjivati deficit proračuna i platne bilance te prikupljati sredstva za otplatu dugova", kaže Ott i poručuje kako nema druge nego smanjivati potrošnju.

"Pritom treba ciljano smanjivati rashode koji najviše opterećuju proračun - plaće u javnom sektoru i izdatke za mirovinsko, zdravstveno i socijalu, koji čine oko 70 posto ukupnih državnih rashoda", naglašava Ott i napominje da Vladi, ako ne počne smanjivati te "najtvrđe rashode", ne preostaje ništa drugo nego povisiti poreze."Prihodi i rashodi se moraju uravnotežiti, a u nova zaduženja se ne smije ići", ističe Oti i navodi kako se ne smije ići na nove poreze, "nego jednostavno povisiti stopu PDV-a te umjesto nultih uvesti snižene stope PDV-a, što će se kad-tad ionako morati učiniti zbog EU".Ravnateljica Instituta za javne financije poručuje i kako treba prestati raspravljati o fiskalnim stimulansima, jer Hrvatska si to sa svojom zaduženošću, neravnotežama i demografskom situacijom ne može priuštiti.

Navodi pritom primjer Irske čija je vlada, kaže, nakon dvadesetak godina uspješnog socijalnog partnerstva, zbog smanjenja BDP-a, rasta nezaposlenosti i prijetećeg smanjenja kreditnog rejtinga, usprkos protivljenju socijalnih partnera, jednostrano proglasila program fiskalne konsolidacije.Ott se osvrće i na mogućnost izmjena u mirovinskom sustavu te ističe da je "mirovinska reforma dugoročan proces, a demografska situacija je takva da trajno treba jačati, popularizirati i poticati drugi i treći, a smanjivati prvi stup".

Uz naglasak da se dugoročni cilj "ne bi smio upropastiti zbog nekih kratkoročnih interesa", Ott pita što će, u slučaju ukidanja drugog mirovinskog stupa, biti s tržištem kapitala te kako će poslovati burza na kojoj mirovinski fondovi ostvaruju oko dvije trećine prometa.Zaključno s Ott osvrće i na pitanja treba li Hrvatskoj pomoć MMF-a. "Ako smo kadri sami provesti fiskalnu konsolidaciju onda nam Fond ne treba. Ako je ne provedemo, morat ćemo zvati Fond, a onda će on poduzeti - fiskalnu konsolidaciju", zaključuje.(Hina)