Ove će se godine dokapitalizirati svaka četvrta banka

U tijeku je ili se uskoro planira dokapitalizacija u najmanje osam  banaka, odnosno u svakoj četvrtoj hrvatskoj banci. To su Zagrebačka, Jadranska, Banka Sonic, Primorska, Banka Brod, Banka Kovanica te Istarska kreditna i Hrvatska poštanska banka

Procjena je da će ukupno povećanje temeljnoga kapitala u tim bankama iznositi najmanje četiri milijarde kuna.
Najveću, pak, ovogodišnju dokapitalizaciju (koja je, ujedno, dosad uvjerljivo i najveća pojedinačna dokapitalizacija među hrvatskim bankama) obavila je ovih dana Zagrebačka banka. Ona je, naime, privatnim izdanjem dionica povećala svoj temeljni kapital za čak 3,55 milijardi kuna, na visokih 10,3 milijarde kuna.

Doznajemo da sredinom idućeg mjeseca i Banka Sonic ide na ukupno povećanje kapitala za novih  111 milijuna kuna. Jadranska  banka , pak, kani uskoro povećati temeljni kapital za najmanje 50-ak milijuna kuna, a nešto manji iznos povećanja najavljuju i u Istarsko-kreditnoj te u banci Kovanica, dok  se mnogo manji iznos  (najviše do 10-ak milijuna kuna ) spominje u vezi s dokapitalizacijom Primorske i Banke Brod.

Iz Uprave Hrvatske poštanske banke, ponajprije zbog iznimnog rasta te banke u protekle dvije godine, ovih su dana najavili moguću novu dokapitalizaciju, no ističu i da je još rano  govoriti o tome koji će model biti odabran i koliko će u konačnici iznositi povećanje njezina temeljnoga kapitala. Ovogodišnje (u jednoj je banci već i obavljena ) dokapitalizacije naših banaka tim su vrednije i značajnije zna li se da je i u protekloj godini došlo do povećanja kapitala u čak desetak hrvatskih banaka. Naime, lani su se naše banke dokapitalizirane za visokih 5,5 milijardi kuna.

No, treba reći i to da je glavnina iznosa prošlogodišnje dokapitalizacije  (što, čini se, ne bi trebao biti slučaj i s ovogodišnjim najavljenim povećanjima kapitala) bio  i  svojevrsni odgovor banaka na mjere kojima Hrvatska narodna banka pokušava (ili je bar  pokušala) usporiti rast kredita i vanjskog zaduživanja.
Osim što dokapitalizacija najčešće pomaže u stabiliziranju bančina poslovanja, ona omogućuje, ističu financijski analitičari, i značajno

proširenje obujma i vrste posla, odnosno u konačnici u pravilu otvara vrata i za još uspješnije, kvalitetnije  i profitabilnije poslovanje. Jednako važno  (kao i dokapitalizacija), ako ne i važnije za stabilan i siguran rast svake banke, jest i pitanje visine aktive. Prema procjenama neovisnih  financijskih stručnjaka, optimalna razina za još uspješnije poslovanje svake banke jest postojanje (bančine) aktive «teške» barem milijardu kuna. No, desetak naših banaka, ili svaka treća, imale su na početku ove godine - aktivu ispod  te crte.

Istina je da će se i najnovijim dokapitalizacijama spomenutih  osam banaka izravno ili neizravno povećati (i) njihova aktiva. No, kako sve to (dakle, i sama dokapitalizacija, pa i rast aktive) samo po sebi najčešće i nisu dovoljno jamstvo, naši će bankari u buduće morati poduzimati i druge aktivnosti kako bi njihove banke dosegnule (i)najvišu razinu kvalitete i uspjeha u poslu.   (Nikola Prskalo)