Ove će se godine u turizam uložiti 12 milijardi kuna

Posljednjih nekoliko godina rast BDP-a dugujemo ponaprije bujanju potrošnje (i osobne i državne) te posebno turizmu. Doduše, još nismo vratili stari sjaj turizma iz vremena prijelaza 80-ih u 90-te, ali ipak smo naviknuli da je svaka nova sezona rekordna. A pomalo uobičajeno, rekordnima postaju i ulaganja u pripremu sezone. Ove će se godine, kaže državni tajnik resornog ministarstva Zdenko Mičić, u turizam uložiti više nego ikad dosad, čak 12 milijardi kuna (podjednako u privatni i javni sektor) u infrastrukturu, obnovu hotelskih kapaciteta, uređenje šetnica, plaža…

Ove godine, kaže Mičić, prilično agresivno krećemo u marketinšku promociju u elektronskim medijima, poput CNN-a i Eurosporta. Bit ćemo prisutni na stotinu najvažnijih sajmova od Bavarske, Budimpešte, Pariza, Londona, Ljubljane… i do travnja, odnosno svibnja, kad sajmovi završavaju, trebali bismo uvjeriti najmanje 2 posto više turista nego lani da za odmor odaberu upravo Hrvatsku. Naime, plan je da ove godine ostvarimo barem 2 posto više dolazaka nego prošle (i lani smo planirali porast od 2 posto - ostvarili smo 4 posto rasta). Plan se, među ostalim, temelji i na bogatijim hotelskim kapacitetima (npr. obnovljen je splitski hotel Lav, dubrovački Libertas). Stotinjak je projekata malih, obiteljskih hotela u 'fazi obrade', a neki su od njih, kaže Mičić, već i pri završetku. Ove se godine ponovno okrećemo nekada rado viđenim gostima iz Skandinavije, Velike Britanije, SAD-a, Japana i Španjolske.

Za njihov su dolazak osigurane i sve bolje trajektne i zračne veze, posebno dolaskom niskotarifnih zračnih kompanija poput Ryanaira. Kakvo je stanje s kampovima? Za tu vrstu gostiju još nismo dovoljno spremni. Doduše, kamp Zaton je svrstan među najbolje europske, ali jedna lasta ne čini proljeće. Problem je, tvrdi Mičić, u nedefiniranom vlasništvu zemljištva, što koči razvoj. Uređenje kampova traži velika infrastrukturna ulaganja (svaka parcela treba biti veličine od 80-100 m2 s vlastitim priključkom struje, vode…).  Jedan sanitarni čvor stoji pola milijuna eura.

Povrat ulaganja čeka se dulje, dok sezona u hotelima traje do 120 dana, u kampovima traje dvostruko kraće, 50 do 60 dana. Zato se sve nade polažu u hotele, kojima smo uspjeli podići kvalitetu, u prosjeku na '3plus' zvjezdice. No, pravi turistički zamah očekuje se s novim Zakonom o privatizaciji, koji koči razvoj nekih makarskih, opatijskih, crikveničkih ili korčulanskih hotela opterećenih dugovima i kreditima. Većina greenfield investicija ostvarit će se, procjenuje Mičić, 2009. i 2010. godine kad će se vinuti uvis i zvjezdice naših hotela na 'četvorku i peticu'. Iskustva drugih zemalja pokazuju da s brojem zvjezdica raste i profit.

Rastu zvjezdice

Takvu logiku slijede i turistička poduzeća. U Istraturistu Umag kažu da je čak 70 posto ukupnih kapaciteta, ili 20 tisuća ležaja, kategorizirano s četiri zvjezdice. Koliko polažu na kvalitetu pokazuje i podatak da 16 posto ukupnih smještaja u hotelima i čak 48 posto smještaja u kampovima s 4 zvjezdice drži upravo Istraturist. Lani su dovršili dosad najveću pojedinačnu investiciju, hotelski resort Garden Istra, vrijednu 33 milijuna eura. Nakon hotela i kampova, na redu su, kažu, ulaganja u apartmanska naselja. Najvažniji će projekt ove godine biti ulaganje u vile Stella Maris. Tim će ulaganjem cijela zona Lagune, smještena na poluotoku i uz marinu, biti pretvorena u visokokomforni resort kategorije 4plus zvjezdice. Umjesto običnih bungalova, gostima će ponuditi smještaj u elegantnim vilama za 4 i 6 osoba. Smještene u njihovom prvom ekološkom naselju, vile će biti izolirane od prometa na poluotoku uređenom poput pravoga mediteranskog vrta, kažu.

Gosti će, usto, moći uživati u novouređenoj plaži sa šetnicom i sunčalištem te novom kompleksu bazena koji će naselje pretvoriti u wellness oazu. Tim će ulaganjem, vrijednim 15 milijuna eura, obnoviti 45 posto, odnosno 284 od 625 apartmana na površini od 81.000 m2. I Plava laguna ulaže u podizanje kvalitete, ove godine oko 60 milijuna kuna. Nakon prošle godine uloženih 150 milijuna, 'porasle' su i zvjezdice hotelu Laguna Albatros s dvije na četiri, hotelu Laguna Park s tri na četiri, uz 'all inclusive'ponudu. Ove godine najviše će uložiti u klimatizaciju i unutarnje uređenje hotela Mediteran, klimatizaciju hotela Laguna Materada i ugradnju dizala u hotele Laguna Istra i Laguna Gran Vista.

Kao i prošlih godina, nastavit će ulagati u podizanje kvalitete ponude u autokampovima i tu u obnovu sanitarnih čvorova, infrastrukturno opremanje parcela, hortikulturno uređenje i sl. Dio novca izdvojit će se i za pripremu projektne dokumentacije za buduće investicije, poput obnove hotela Galeb i prekategorizaciju s 2 na 4 zvjezdice te izradu Master plana turističkog naselja Zelena laguna. Ovu će sezonu financijski pogurati hotel Laguna Albatros, ne samo zbog porasta kvalitete nego i zato što je otvoren cijelu godinu, kažu. Sve se nade polažu i u autokampove, gdje je posljednjih godina, kao i u cijeloj Istri, izražen trend pada noćenja. Cilj je zaustaviti negativan trend i povećati (fizički i financijski) obujam poslovanja.

Krediti za turizam

Većina planova teško je izvediva bez bankarskih kredita. Banke ih odobravaju i samostalno, mnogo češće u suradnji s Ministarstvima (mora i obrta) i HBOR-om. Zagrebačka banka, primjerice, u samostalnoj ponudi nudi dugoročni kredit za razvoj turističke djelatnosti namijenjen poduzetnicima i individualnim djelatnicima. Potražnja za njima raste u prvih šest mjeseci 2006. u odnosu na isto razdoblje preklani za 30 posto. Može se zatražiti do 150 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, uz promjenljive kamate od 7 posto i to za izgradnju, uređenje, obnovu, opremanje soba, apartmana, kampova, ugostiteljskih i sportskih objekata na rok do 10 godina. Za kupnju plovila, opreme i sl. u svrhu iznajmljivanja, na rok do 7 godina, a za refinanciranje kredita odobrenih u drugim bankama i refundaciju vlastitih ulaganja (izvršenih u posljednjih 12 mjeseci) na rok do 10 godina.

Banka, kažu, aktivno sudjeluje u programima za razvoj turizma u malom gospodarstvu, a uključena je i u program 'Poticaj za uspjeh', kojim se 'gura' razvoj maloga obiteljskog poduzetništva i samozapošljavanja u turizmu. Prošlu su godinu obilježili kreditni programi u suradnji s Udrugama brodara. Konkretno, banka omogućuje financijsku potporu članovima Udruge malih brodara sjevernog Jadrana i članovima Udruge privatnih brodara, koje okupljaju najviše malih brodara na Jadranu. Više od 210 članova tih udruga mogu iskoristiti dvije vrste kredita, dopušteno prekoračenje po platnoprometnom računu za financiranje obrtnih sredstava te kratkoročni kredit za financiranje plovila, najviše do 30 posto iznosa vrijednosti. Kredit se može koristiti u vremenu između dviju sezona, a do 30 posto kredita može se isplatiti na račun bez potrebe pravdanja namjene kredita.

I u Raiffeisen banci kažu da je suradnja s državnim institucijama (HBOR, ministarstva) i HAMAG-om (Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo) odlična. Te institucije malim i srednjim poduzetnicima jamče i do 80 posto glavnice kredita, a upravo su mali i srednji poduzetnici najčešći tražitelji turističkih kredita. Budući da je riječ o relativno velikim ulaganjima malih poduzetnika, RBA je, kažu, osmislila proizvode koji nadopunjuju potrebu za likvidnim sredstvima za svakodnevno poslovanje, primjerice prekoračenje po platnoprometnom računu do 700 tisuća kuna na rok do godinu dana. Banka nudi kredite i individualnim turističkim djelatnicima za razvoj obiteljskog turizma. Primjerice, u Istri je to putem programa DOMUS BONUS, koji građanima nudi turističke kredite do 150 tisuća CHF, uz kamate od 4,95 posto i rok otplate do 15 godina uz poček od 6 ili 12 mjeseci.

U Erste&Steiermärkische banci kažu kako je udjel kredita hotelskim i ugostiteljskim tvrtkama u ukupnom portfelju oko 8 posto, a odnos plasmana malim u odnosu na srednje i velike hotele je 40:60. U plasmanu kredita iz linije Poticaj za uspjeh u suradnji s Ministarstvom mora, kao najpovoljnijim izvorom financiranja u male i obiteljske hotele, ima vodeću poziciju među 17 banaka s 29 posto udjela i to s prosječnim iznosom kredita od 5-6 milijuna kuna. Krediti su namijenjeni financiranju novih investicija, obnovi i izgradnji postojećih kapaciteta, širenju ponude, pripremi sezone… Kredite za pripremu sezone velike hotelske kuće i lanci, kažu u banci, koriste za uređenje okoliša, popravke, nabavu obrtnih sredstava, dok privatni iznajmljivači novac uglavnom ulažu u obnovu i poboljšanje ponude i kvalitete postojećih kapaciteta.

Osim Jadrana, banka prati i ulaganja u planinski turizam, agroturizam i ostale dodatne sadržaje (aktivan odmor, sport, wellness, kongresni turizma, plovila i dr. oprema), za što je zanimanje sve veće. Banka, tvrde, kreditira i početnike koji u trenutku podnošenja zahtjeva za kreditiranje još nisu registrirali turističku djelatnost (ako se projekt ocijeni potencijalno isplativim i razvojno orijentiranim). Također, klijentima koji će ulaganjem povećati kategorizaciju objekta na 4 ili 5 zvjezdica banka, kažu, nudi 'povoljniju' kamatnu stopu. U Hypo Alpe Adria banci kažu da turističke kredite odobravaju uglavnom za ulaganja u manje objekte poput malih obiteljskih hotela i pansiona prema programu kreditiranja Poticaj za uspjeh. Veći zahtjevi financirali su se prema Programu potpore turističkom sektoru. Mali i srednji poduzetnici tražili su između 60.000 i 3,2 milijuna eura, odnosno u prosjeku oko 640.000 eura po investiciji. Ukupno je u programu Poticaj za uspjeh plasirano 45 milijuna eura za oko 70 klijenata. Kod velikih poduzeća klijentima je u prosjeku plasirano oko 6 milijuna eura kredita.

Za ovu je godinu u pripremi još 30 milijuna eura u programu Potpore turističkom sektoru. Mali i srednji poduzetnici mogu računati na mekše uvjete kreditiranja, rok otplate može se protegnuti na čak 20 godina uz poček do dvije godine, a subvencija kamata Ministarstva mora može iznositi i do 5,5 posto. Tu najvišu subvenciju moguće je ostvariti kod programa Pod stoljetnim krovovima ako klijent ulaže i u dodatne sadržaje poput otvorenih ili zatvorenih bazena, teniskih terena… Za velike je poduzetnike rok otplate do 10 godina uz poček do dvije godine i kamate od 2 do 4 posto.  U Splitskoj banci kažu da su svi krediti u ponudi i za turizam. Lani su tako financirali nekoliko manjih hotela u izgradnji uloživši u njih više od 20 milijuna eura (za malo i srednje poduzetništvo).

Marketinški polet

Sva su ulaganja uzaludna ako izgradnju ne prati barem jednako 'poletan' marketing. Hrvatska turistička zajednica ove će se godine posebno orijentirati elektronskim medijima. Ukupno će u promociju na tim medijima uložiti 37,5 milijuna kuna, najviše na njemačkom, austrijskom i talijanskom tržištu (oko 14 milijuna), ali uz pojačani marketing u ostalim zapadnim zemljama - Francuskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj. Za oglašavanje u tiskovnim medijima izdvojit će se dvostruko manje, oko 15 milijuna kuna, opet najviše u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Skandinaviji, i Francuskoj.

Ukupno će se za tzv. funkcionalni marketing ove godine izdvojiti 192 milijuna kuna, 5 posto manje od plana za 2006. godinu, ponajprije zbog 16 posto manje novca koji će pristići iz proračuna. No, u HTZ-u pojašnjavaju da je to ipak 12 posto više u odnosu na ono što je ostvareno prošle godine, a i svi ostali prihodi (boravišna pristojba, članarina, prihodi preneseni iz prošle godine) rastu. U HTZ-u polažu velike nade u marketinšku kampanju, posebno zato što je Hrvatska, unatoč strahu od terorizma, ptičje gripe, prirodnih katastrofa, uspjela zadržati imidž sigurnoga i privlačnoga turističkog odredišta.   (Gordana Gelenčer)