Ove godine dvostruko više 'loših' kredita

Od gotovo 253 milijarde kuna, koliko je potkraj prošle godine hrvatsko stanovništvo i gospodarstvo ukupno dugovalo našim bankama, udio djelomičnih naplativih ili nenaplativih zajmova, dakle loših kredita, u ukupnom je portfelju bilo gotovo 12,1  milijardu kuna ili u prosjeku 4,8 posto.

Premda je u posljednjih godinu dana udio loših kredita kod stanovništva rastao mnogo brže nego kod gospodarstva, ipak su potkraj prošle godine ti krediti dosegnuli razinu od samo 3,9 posto naspram one poduzeća, koja je otprilike 7,2 posto. Analitičari iz Hrvatske narodne banke u najnovijoj analizi ističu i da je tijekom prošle godine kod stanovništva napose porastao udio djelomično naplativih i nenaplativih kredita u stambenom portfelju i kod kartičnih kredita, a nešto povoljniji trendovi vladaju u portfelju kredita za kupnju automobila i kod hipotekarnih kredita, s time da su i dalje najrizičniji nenamjenski, odnosno gotovinski zajmovi.

Kako pak građani i gospodarstvo s primjetno većom ovogodišnjom globalnom i financijskom krizom imaju i sve više teškoća s urednim vraćanjem kredita, bankari ovih dana javno upozoravaju da bi se i udio loših kredita tijekom godine mogao znatno pogoršati, odnosno dosegnuti čak 8,5 do devet posto u ukupnim kreditima. Drugim riječima, do kraja godine mogla bi se gotovo udvostručiti prosječna godišnja stopa ukupno loših kredita. Analitičari dalje predviđaju kako bi i ove godine gospodarstvo moglo imati nešto većih problema i teškoća s urednom otplatom kredita nego što je to slučaj sa stanovništvom.

Procjenjuju da se najveći problem s otplatom kredita u ovoj godini može očekivati u sektorima trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva, zatim u tvrtkama povezanima s autoindustrijom, odnosno u industrijskim granama koje ne drže primarne proizvode, prije svega zbog pada prodaje, smanjenja narudžbi te teže naplate potraživanja. Kod stanovništva očekuju daljnja pogoršanja naplate, prije svega u stambenim, autokreditima te nenamjenskim, odnosno gotovinskim zajmovima. 

To bi u slobodnom prijevodu moglo značiti i samo dva indeksna boda veći rizik naplate u stambenim kreditima građana, rječito  govore najnoviji izračuni analitičara. Ako bi teškoća s urednom otplatom, umjesto dosadašnjih pet posto hrvatskih građana koji su u domaćim bankama i stambenim štedionicama podigli neki stambeni kredit, uskoro imalo, primjerice, sedam posto, došli bismo do novoga, veoma zabrinjavajućeg pokazatelja. Naime, proizlazi da bi se najmanje 20-ak tisuća stanova, ili čak šest tisuća više nego što ih je donedavno trebalo ići na bubanj, neurednih platiša moglo uskoro naći i pred ovrhom. (Nikola Prskalo)