Ove godine imovina fondova narasla 20-ak posto

U osam i pol ovogodišnjih mjeseci neto imovina 92 aktivna otvorena hrvatska investicijska fonda s javnom ponudom povećala se 2,2 milijarde kuna ili 20-ak posto, pa je sredinom rujna ove godine dosegnula 13,6 milijardi kuna.

Prema najnovijim Hanfinim podacima pozitivne poslovne rezultate u devet ovogodišnjih mjeseci bilježe 54 fonda, a 38 ih pliva u negativnim vodama. Najveći rast imovine, a i prinosa, u proteklom dijelu godine ostvaruju najrizičniji, dionički fondovi, posebice oni koji više ulažu na američko tržište te tržišta zemalja BRIK-a. I najveći rast prinosa u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, od 15,9 i 14,3 posto, imaju upravo dva dionička fonda: MP-Mena.Hr te Ilirika Bric. Natprosječne rezultate u ovoj godini bilježe i obveznički fondovi, s time da je najviše, 8,7 posto,  rastao Erste Bond. Među mješovitima najveći rast prinosa, i to od 7,2 posto, bilježi Raiffeisen Prestige. I najkonzervativniji novčani fondovi minimalno rastu, u skladu s nešto nižim kamatnim stopama na novčanom tržištu, a među njima najveći rast, 3,4-postotni, bilježi Erste Euro-Money. Najveći pad prinosa, od čak 19 posto, u proteklom dijelu godine također bilježi jedan dionički fond - C-Zenit.                                                                                                                          

Premda u posljednja dva-tri mjeseca većini otvorenih investicijskih fondova raste imovina, a i postižu pozitivne ukupne poslovne rezultate, nitko se ipak ne usuđuje prognozirati u koje fondove ulagati, odnosno što će se u investicijskim fondovima događati i u nastavku godine. Neki analitičari, istina, spominju kako je realno očekivati da sve više ulagača  i u nastavku  godine bude orijentirano na fondove koji posluju i/ili su orijentirani na atraktivna inotržišta, ali i da se nastave osnivati specijalizirani fondovi, što će ulagačima proširiti izbor i olakšati pristup nekim tržištima koja bi im bez takvih fondova čak bila nedostupna.

Drugi, oprezniji analitičari misle da početka punog oporavka fondova u realnoj ekonomiji ipak teško može biti bez povratka optimizma i (veće) likvidnosti na svjetska i na domaće tržište kapitala te napose volje većih, ali i malih investitora za nastavak još većeg ulaganja u udjele fondova. Budući da naši fondovi i dalje dio sredstava plasiraju na strana tržišta, neslužbene su procjene da na inotržištima drže barem četvrtinu svoje ukupne imovine. Njihov daljnji rast mogao bi, bez sumnje, ovisiti o burzovnim i gospodarskim kretanjima (i) na tim tržištima. Vezano pak za moguća kretanja neto imovine, a i prinosa pojedinih fondova u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, većina fond-menadžera ističe da bi bila zadovoljna da njihovi fondovi i u idućim mjesecima zadrže dinamiku rasta iz proteklog kvartala.  (N. P.)