Ovogodišnji pad otvorenih investicijskih fondova 4 posto

Tijekom četiri i pol ovogodišnja mjeseca ukupna imovina 87 aktivnih otvorenih hrvatskih investicijskih fondova s javnom ponudom vrijednosno se smanjila s na početku godine 9,32 milijarde na sadašnjih otprilike 8,95 milijardi kuna ili samo četiri posto.

Ovogodišnji ukupni pad neto imovine, pa i prinosa fondova, bio bi, postotno gledano, i mnogo veći da u posljednja dva i pol mjeseca nije došlo do vidljiva oporavka gotovo svih fondova. Zaustavljanju negativnih trendova najviše su pridonijeli novčani fondovi jer je, primjerice, kod njih u posljednjih samo mjesec i pol dana neto imovina porasla  čak 10-ak posto, na 4,2 milijarde kuna. I većina dioničkih i mješovitih fondova, odnosno sve grupe osim obvezničkih fondova, u posljednjih mjesec i pol dana bilježe znakove oporavka, pa i porasta imovine.

Premda se, znači, u posljednja dva mjeseca i prvi put više zaustavio pad neto imovine gotovo svih fondova, koji je u kontinuitetu trajao i dulje od godinu dana, poznavatelji prilika ističu da je, ipak, prerano donositi zaključke o tome je li uistinu fondovskoj krizi došao kraj. Prije bi se, kažu financijski stručnjaci,moglo samo ovlaš konstatirati da imamo tek prve znake oporavka. Optimističniji analitičari podsjećaju pak da su investicijski fondovi među prvima još prije gotovo godinu u pol dana upali u krizu, pa bi se, kažu, moglo vrlo lako dogoditi da se među prvima počnu izvlačiti iz njezina zagrljaja. Drugi, oprezniji analitičari misle da početka oporavka i fondova u realnoj ekomomiji teško može biti bez povratka optimizma i likvidnosti na svjetska i na domaća tržišta kapitala i volje investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.

Budući da hrvatski fondovi i dalje dio novca plasiraju na strana tržišta (naime, procjenjuje se da na inotržištima drže najmanje petinu svoje ukupne imovine) i njihov daljnji rast ovisit će o burzovnim i gospodarskim kretanjima i na tim tržištima. Kako ulagači i dalje prilično vrše pritisak na izvlačenje udjela iz otvorenih fondova (ove je godine to napose primjetno kod većih dioničkih fondova), bit će  zanimljivo pratiti što će se s imovinom otvorenih fondova događati u nastavku godine.  Neki neovisni analitičari u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene. Tvrde kako je realno očekivati da će (i) ove godine naši investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa Crobex, odnosno da se mnogo bolji rezultati i u fondovima mogu očekivati tek otprilike u dugoj polovini godine. (Nikola Prskalo)