Ovogodišnji promet dionicama gotovo se prepolovio

Premda je u pet zadnjih tjedana Crobex ostvario rast od 25 posto, ipak, su u tri i pol ovogodišnja mjeseca dionice na Zagrebačkoj burzi ukupno gledano na vrijednosti izgubile oko 9 posto.

Više od ovogodišnjeg pada vrijednosti dionica analitičare brine skromna likvidnost burze, odnosno značajan pad redovnog burzovnog prometa. Naime, u tri i pol mjeseca redovni burzovni promet dionicama dosegao je svega 1,9 milijardi kuna, što je gotovo 50 posto manji promet nego je bio u prethodnom tromjesečnom periodu. Drugim riječima, u proteklom se dijelu godine redovni promet dionicama gotovo prepolovio. Analitičari su izračunali i kako su najtrgovanije dionice u tri i pol mjeseca ove godine bile HT, Atlantska plovidba, Dalekovod, IGH, te Adris grupa. Naime, na njih otpada gotovo dvije trećine ukupnog redovnog prometa dionicama. Najtrgovanija, pak, dionica HT-a , koja je u proteklom dijelu godine sama ostvarila promet veći od pola milijarde kuna, ove je godine među rijetkima imala i rast cijene od 11 posto, na 224  kune.

Među deset najtrgovanijih dionica u proteklom dijelu godine, odnosno s prometom većim od 35 milijuna kuna još su i dionice Ingre, Ine, Ericsson Nikole Tesle, Zagrebačke pivovare i Podravke, s tim da sve one,unatoč oporavku u ožujku, zbirno ove godine bilježe i pad cijene. Analitičari su izračunali kako je dionica Erste banke, (premda se ne može pohvaliti tako velikim prometom kao gore pomenute) sredinu  travnja  dočekala sa jednim od najviših ovogodišnjih porasta cijene, koji iznosi 20-ak posto, na 360 kuna.

Istine radi, treba reći kako se u zadnjih mjesec i pol dana donekle povećao i ukupni prosječni burzovni promet  dionicama, odnosno  likvidnost Zagrebačke burze. No, to je i dalje, kažu financijski stručnjaci, daleko od optimuma. Naime, prosječna dnevna likvidnost popela se na tek 30-ak milijuna kuna, što je podsjetimo gotovo tri puta manji promet nego je bio u boljim danima redovna trgovanja dionicama prije godinu i pol. Zanimljivo je da ni dobri prošlogodišnji poslovni rezultati, recimo, nekih građevinskih, bankarskih  pa i brodarskih tvrtki - nisu u novije vrijeme značajnije potaknuli potražnju, odnosno nisu bili  'dovoljno motivirajući faktor' koji bi izmjenio vrijednost, odnosno potražnju za dionicama. Sve to dodatno zbunjuje neke još do jučer i dosta 'glasne' analitičare, koji ovih dana više i ne žele otvoreno prognozirati: vide li (i) kraj aktualnoj (ne)likvidnosti, odnosno potonuću dionica i tržišta.

Drugi, pak, nešto optimističniji analitičari ponavljaju kako punog oporavka dionica, pa i našeg tržišta nema bez povratka likvidnosti, odnosno bez većeg pritjecanja likvidnih sredstava. Na kretanje domaćeg dioničkog tržišta u narednim će mjesecima, kažu, uz globalne financijske (ne)prilike, najviše utjecati domaći i strani institucionalni investitori, odnosno ukupni povratak optimizma i volja investitora za daljnjim, još većim ulaganjima u dionice. (Nikola Prskalo, foto: Lider)