Pad Crobexa kao reakcija na jučerašnje rasprodaje na globalnim burzama?

Na Zagrebačkoj burzi danas većina analitičara očekuje pad Crobexa kao reakciju na jučerašnje panične prodaje dionica na globalnim burzama, no ističu i da su cijene dionica sada uvelike diskontirane isključivo zbog iracionalnog straha ulagača.

Od osam analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih pet danas očekuje pad Crobexa, dvoje stagnaciju, a jedan porast.Crobex indeks u utorak je potonuo 4,12 posto, na 2.663 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 97 milijuna kuna."Srećom, domaća burza jučer nije radila, pa nije bilo reakcije na panične prodaje na globalnim burzama. U međuvremenu su reagirale i vodeće svjetske središnje banke spustivši referentne kamatne stope, što je ublažilo gubitke na europskim burzama, a azijski su indeksi čak jutros bili u plusu. Danas je stoga kod nas sve moguće", ocjenjuje Damir Bićanić, zamjenik izvršne direktorice za investicijsko bankarstvo Hypo Alpe Adria grupe.

Smatra kako je vjerojatno da će cijene dionica na domaćem tržištu danas pasti, no moguć je potom i njihov oporavak, jer su sada uvelike diskontirane zbog iracionalnog straha ulagača. "Na burzama diljem svijeta vlada iracionalni strah, i teško je procijeniti koliko će još dugo tržišni sudionici strepiti. Međutim, uvjeren sam da će središnje banke i zakonodavci uspjeti vratiti povjerenje, i to ne samo u tržište kapitala, nego i u globalnu financijsku industriju i gospodarstvo", kaže Bićanić.

Cijene dionica na Wall Streetu osjetno su pale u srijedu, šesti dan zaredom, jer koordinirano smanjenje kamatnih stopa najvećih središnjih banaka svijeta nije uvjerilo ulagače da će gospodarstvo uspjeti izbjeći recesiju. No, jutros su se ulagači na azijskim burzama ponešto smirili, nakon što su dvije azijske središnje banke smanjile kamatne stope, slijedeći tako jučerašnji primjer monetarnih vlasti SAD-a i Europe, a u Washingtonu se razmatra i mogućnost da država kupi udjele u bankama kako bi se suzbila najveća svjetska financijska kriza od Velike depresije.

Međubankarsko tržište novca i dalje je gotovo paralizirano, a New York Times (NYT) piše kako će biti potrebni daljnji koraci vlasti kako bi se potaknulo kreditiranje između banaka. Stoga američko ministarstvo financija, piše NYT, razmatra mogućnost da država kupi udjele u bankama kako bi se vratilo povjerenje na međubankarsko tržište. Banke, naime, ne žele kreditirati jedna drugu jer se plaše skrivenih gubitaka u bilancama, zbog čega međubankarsko tržište ne funkcionira, a to narušuje i kreditiranje kompanija i građana diljem svijeta. Kada bi država kupila udjele u bankama, što je jučer prva predložila britanska vlada u svom planu vrijednom 50 milijardi funti za sanaciju bankarskog sustava, banke bi bile sigurnije da će im se krediti vratiti. O toj novoj ideji raspravlja se, piše NYT, u Washingtonu i na Wall Streetu.

Hinina anketa pokazuje da će u fokusu ulagača na Zagrebačkoj burzi i nadalje biti uglavnom najlikvidnija izdanja - T-HT-a, građevinskih i brodarskih dionica. No, u ovakvoj situaciji mogući su veći prometi i na manje likvidnim dionicama - sve ovisi o sentimentu. "Kad se zaustave panika i strah među ulagačima diljem svijeta, bit će riješena polovina trenutnog problema", smatra BićanićDodaje kako domaće gospodarstvo uvelike ovisno o zbivanjima u svijetu zbog svoje otvorenosti.

"Za domaće gospodarstvo pozitivno je da kamatne stope u svijetu padaju, jer to znači da će nam biti jeftiniji dug. No, vrlo je vjerojatno da će izvoz hrvatskih kompanija biti otežan, jer je posve realno da će Europa i SAD nakon ove financijske krize utonuti u recesiju", zaključuje Bićanić.Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojim je najnovijim Svjetskim gospodarskim prognozama poručio da bi aktualni financijski potres - najgori od 1930-tih godina - mogao uzeti težak gospodarski danak dok se tržišta bore s krizama povjerenja i globalnom kreditnom krizom.

U svojoj najcrnjoj prognozi u zadnjih sedam godina, objavio je da je svjetsko gospodarstvo podložno velikoj krizi, te da su SAD i Europa već u recesiji ili na njezinom samom rubu.Srezao je i svoje procjene rasta svjetskog gospodarstva u 2009. na 3,0 posto, što će biti najsporija stopa rasta u zadnjih sedam godina. Usporedbe radi, u srpnju je procijenio globalni gospodarski rast iduće godine u visini od 3,9 posto. Ove godine MMF procjenjuje da će globalno gospodarstvo porasti 3,9 posto, neznatno ispod srpanjske prognoze od 4,1 posto.   (H)