Pad hrvatskog BDP-a od 2,5 posto veći od očekivanja

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je bruto domaći proizvod u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je veći pad od očekivanja, ali i najniža stopa pada od početka prošle godine kada je hrvatsko gospodarstvo uronilo u recesiju.

Devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da je pad gospodarstva u prva tri mjeseca ove godine iznosio između 1,2 i 2,5 posto. U prosjeku, očekivali su pad BDP-a od 2 posto."Pad investicija i osobne potrošnje glavni je razlog većeg pada BDP-a nego što se očekivalo. S druge strane, rast izvoza spriječio je da pad bude i veći. Izvoz je u prvom tromjesečju bio pod utjecajem neuobičajeno velikog izvoza brodova, što se vjerojatno neće ponoviti u drugom kvartalu. Rast cijene nafte utjecao je, pak, na rast izvoza naftnih derivata, ali i na to da promet u trgovini na malo ne zabilježi veći pad. Rast izvoza zahvaljuje se, također, fiskalnim poticajima u našim najvažnijim inozemnim trgovinskim partnerima, a to će ubuduće jenjavati. Zbog toga u drugom kvartalu očekujem i veći pad nego u prvom, za 2,8 posto, što najavljuje i oštar 6,6-postotni pad industrijske proizvodnje u travnju, nakon što je u prvom tromjesečju proizvodnja stagnirala", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Tehnički izlazak iz recesije, dakle prvi rast BDP-a na godišnjoj razini, Stojić očekuje tek u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, dok u cijeloj 2010. godini očekuje pad gospodarstva za otprilike 2 posto."Podatak o padu BDP-a od 2,5 posto prvenstveno pokazuje slabost domaćih čimbenika gospodarskog rasta, ponajviše osobne potrošnje. Njezinu stabilizaciju možemo očekivati tek u drugoj polovini godine, kada ćemo vidjeti učinak od promjena u sustavu poreza na dohodak", navodi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. I ove godine Šantić očekuje znatno manje kapitalne investicije, ponajviše zbog cijene kapitala i niske razine optimizma u privatnom sektoru, ali i zbog toga što će središnja i lokalna država rezati svoje kapitalne investicije radi smanjivanja pritisaka na rast proračunskog manjka. "Najveći pad kapitalnih investicija očekujem upravo kod lokalne države, budući da je prošle godine njihova baza bila visoka zbog lokalnih izbora. I promjene u sustavu poreza na dohodak imat će negativni utjecaj na ovogodišnje prihode lokalnih vlasti", ocjenjuje Šantić.

Spas domaćem gospodarstvu u ovoj godini prvenstveno je u rastu potražnje s inozemnih tržišta, odnosno kroz izvoz roba i usluga, navodi Šantić."No, nažalost struktura domaćeg gospodarstva nije tako povoljna kao primjerice češkog i slovačkog, pa ne može znatnije profitirati od oporavka u eurozoni", kaže Šantić. Međutim, napominje i da su i ti vanjski čimbenici rasta sada upitni, radi grčke dužničke krize i potrebe da se fiskalna konsolidacija u eurozoni počne provoditi puno brže nego je prvotno bilo planirano, a to bi moglo ugroziti oporavak te regije.Tehnički izlazak domaćeg gospodarstva iz recesije Šantić očekuje u trećem tromjesečju, te ostaje pri svojim ranijim procjenama o padu BDP-a u ovoj godini za 1,4 posto.Premda veći od očekivanja, pad gospodarstva od 2,5 posto u prošlom tromjesečju najmanji je otkako je lani počela recesija, što je ponajviše posljedica oštrog pada BDP-a u prošloj godini. U prvom lanjskom kvartalu BDP je pao 6,7, a u zadnjem 4,5 posto. Ukupno je u prošloj godini gospodarstvo oslabilo 5,8 posto. Većina analitičara i u ovoj godini očekuje pad BDP-a. Od devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih sedmoro procjenjuje da će u 2010. godini pad gospodarstva iznositi između 0,5 i 2,0 posto, a samo dvoje očekuje rast, do najviše 1 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 0,7 posto.(H)