Pad monetarnog agregata M1 u siječnju

Monetarni agregat M1 (novčana masa), koji obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac kod banaka, tijekom siječnja zabilježio je, nakon tri mjeseca, pad na mjesečnoj razini

U odnosu na kraj prosinca 2006. novčana masa je smanjena za 4,8% spustivši se na 46 milijardi kuna. Na godišnjoj razini zabilježen je relativno snažan rast od 23,5% ili 8,75 milijardi kuna. Navedeni rast posljedica je baznog efekta odnosno snažnog rasta monetarnog agregata M1 tijekom prošle godine.

Nešto izraženiji rast u prosincu osim uobičajenog sezonskog efekta (jačanje potražnje za gotovim novcem u predblagdansko vrijeme) posljedica je i relativnog visokog priljeva sredstava na žiro i tekuće račune poduzeća odnosno snažnog rastu plasmana banaka i nastojanja banaka da povećaju osnovicu za obračun plasmana u ovoj godini.

Tijekom siječnja najveći doprinos padu M1 došao je zbog pada depozitnog novca (1,8 milijardi kuna) dok je gotov novac izvan banaka s mjesečnim padom od 722 milijuna kuna spušten ponovno ispod 14 milijardi kuna (13,9 milijardi kuna). Najšire definirani monetarni agregata M4 (ukupna likvidna sredstva koja obuhvaćaju M1, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) unatoč takvim kretanjima M1 zabilježio je nastavak rasta dosegnuvši najviše razine do sada 183 milijarde kuna.

Relativno blagi mjesečni rast od 570 milijuna kuna (u usporedbi s općim kretanjima u 2006. godini), posljedica je pada M1 uz istovremeni rast štednih i oročenih kunskih i deviznih depozita (za 3 milijarde kuna) te blagog rasta obveznica i instrumenta tržišta novca (119,4 milijuna kuna). Na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva po prvi put su nakon studenog 2002. zabilježili stopu rasta višu od 20%(20,4%). U ovog godini moguće je očekivati usporavanje rasta monetarnih agregata dijelom zbog baznog učinka, a dijelom zbog novih mjera monetarne politike. (RBA)