Pad plasmana banaka tijekom srpnja

Ukupni plasmani banaka (koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih te nebankarskih financijskih institucija) u srpnju su po prvi put nakon više od dvije godine (od ožujka 2005.) zabilježili pad vrijednosti ukazujući da su se vjerojatno počele osjećati restriktivne mjere monetarne politike što je u skladu s očekivanjem usporavanja rasta kreditiranja nakon posljednjih mjera HNB-a

U odnosu na kraj lipnja plasmani banaka ukupnog iznosa 199,1 milijarde kuna manji su za gotovo 574 milijuna kuna (-0,3%), dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 19,5%. Iako se radi o dvoznamenkastoj stopi rasta, treba spomenuti da je ona ipak najniža od veljače 2006. godine, a posljedica je snažnog rasta kreditne aktivnosti banaka tijekom prošle i u prvoj polovici godini. Budući da u strukturi ukupnih potraživanja poslovnih banaka od nebankarskog sektora prevladavaju potraživanja vezana uz tečaj kune u odnosu na euro, slabljenje kune spram eura (0,54%) u odnosu na kraj srpnja 2006. utjecala su na viši iznos plasmana. Tečajna kretanja na mjesečnoj razini nisu bila značajna i tako nisu zamjetno utjecala na iznos plasmana banka. Suprotno općim kretanjima krediti sektoru stanovništva nastavili su s rastom i tijekom srpnja. Mjesečna stopa rasta već tri mjeseca zadržava se na razini 1,3%, dok je na godišnjoj razini dinamika rasta i ovaj mjesec potvrdila blagi trend usporavanja, te iznosi 20,5%.

Ukupni krediti plasirani sektoru stanovništva krajem srpnja premašili su 106 milijardi kuna. Od navedenog iznosa 39,6% odnosilo se na stambene kredite. Plasmani trgovačkim društvima zabilježili su zamjetan mjesečni pad i to ukupnom iznosu od 1,77 milijardi kuna, a što je dominantno posljedica smanjenja kunskih i deviznih kredita koji su po prvi put nakon dvije i pol godine zabilježili negativne mjesečne stope rasta odnosno pad od 1,68 milijardi kuna. Ukupni krediti banaka plasirani sektoru poduzeća iznose 84,3 milijarde kuna što je 19,8% više no krajem srpnja 2006. S obzirom na kretanja u promatranom mjesecu (pad plasmana sektoru poduzeća, rast sektoru stanovništvu) po prvi puta nakon godinu dana godišnje stope rasta potraživanja banaka na osnovu odobrenih kredita poduzeća nešto su manje no kod sektora stanovništva. No treba imati na umu da poduzeća kao izvor financiranja lakše mogu koristiti alternativne izvore financiranje (tržišta kapitala, nebankovne financijske institucije, inozemstvo) kao odgovor na restriktivne mjere središnje banke prema plasmanima banaka. (RBA)