Pad potražnje i proizvodnje vodi u deflaciju

Recesija u najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima izazvala je pad potražnje i industrijske proizvodnje, zbog čega padaju cijene roba i sirovina na svjetskom tržištu, pa se u nekim zemljama širi bojazan od deflacije.

U Japanu, koji je tek 2005. izašao iz desetljeća obilježenog padom cijena, rast proizvođačkih cijena usporio je u studenome na 2,8 posto, što je najniža stopa njihova rasta u zadnjih godinu dana."Situacija je doista ozbiljna. Prilično brzo klizimo u rizik od deflacijske recesije", kaže Isaac Men, ekonomist BNP Paribasa u Pekingu.U Kini, pak, rast proizvođačkih cijena usporava treći mjesec zaredom, a u studenome je iznosio samo 2 posto. Očekuje se da će i podaci, koji će biti objavljeni sutra, o potrošačkim cijenama ukazati na dramatično popuštanje cjenovnog pritiska, budući da troškovi energije i roba padaju, a domaća potražnja u Kini slabi usporedo s usporavanjem globalnog gospodarstva. Analitičari očekuju da će inflacija iznositi 3,0 posto na godišnjoj razini, dok je još u veljači iznosila 8,7 posto.Globalna potražnja ubrzano slabi kako sva vodeća gospodarstva, od SAD-a, preko Japana, do eurozone klize u recesiju.

Stoga su, primjerice, inozemne narudžbe japanskih strojeva u listopadu pale za čak 37,2 posto, što pokazuje koliko slabe gospodarske aktivnosti u svijetu. I ulaganja japanskih korporacija ubrzano se smanjuju kako vodeći izvoznici poput Sonyja režu svoju proizvodnju i broj zaposlenih."U očekivanju oštrog pada potražnje u SAD-u, azijske kompanije smanjuju svoju proizvodnju po dosad nezabilježenoj stopi", kaže Hideo Kumano, glavni ekonomist pri Dai-ichi Life Researchu.Na deviznim tržištima jen i dalje niže gubitke, zbog općenito nešto boljeg raspoloženja na tržištima dionica. Tako je jutros oslabio 0,5 posto prema dolaru, koji stoji 92,6 jena. Euro je, pak, ojačao 1 posto prema jenu, na 120,21 jen. Prema američkoj valuti, euro je poskupio 0,5 posto, na 1,2978 dolara.Inače, Wall Street Journal danas je objavio kako američki Fed razmatra izdavanje vlastitih dužničkih vrijednosnih papira, što bi bio prvi takav potez u njegovoj povijesti.Dužnosnici Feda već su se konzultirali oko tog poteza s Kongresom, koji bi im omogućio fleksibilnost u rješavanju financijske krize, piše WSJ.

Naime, kreditna kriza ne popušta, ključna kamatna stopa u SAD-u već je niskih 1 posto, pa ekonomisti očekuju da će Fed potražiti nove načine kako bi potaknuo ponudu i cirkulaciju novca radi izbjegavanja deflacijskih pritisaka.Na svjetskim je burzama situacija, pak, neizvjesna. Na azijskim su burzama jutros cijene dionica snažno porasle, pa je MSCI indeks svjetskih dionica oko 12 sati bio u plusu oko 0,7 posto.Vjerojatno bi bio na većem dobitku da na europskim burzama ne vlada oprez, zbog čega su vodeći indeksi u Londonu, Frankfurtu i Parizu u nevelikom minusu. Britanske je ulagače zabrinula procjena tamošnjeg Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja da je britansko gospodarstvo u tri mjeseca do studenoga zabilježilo za jedan posto. U tome institutu očekuju da će se gospodarski pad intenzivirati do kraja godine. (H)