Pada robni izvoz, ali i uvoz

Hrvatska je tijekom zadnjeg prošlogodišnjeg kvartala zabilježila smanjenje robnog izvoza, ali i uvoza, što je prvo kvartalno smanjenje izvoza (i uvoza) na godišnjoj razini zabilježeno u posljednjih šest-sedam godina.

Na godišnjoj je razini robni izvoz pao za 7,3, a uvoz za  4,5 posto. Analitičari kažu kako su zadnji prošlogodišnji kvartalni padovi izvoza, pa i uvoza na godišnjoj razini kudikamo veći ako ih izrazimo u američkim dolarima. Naime, u tom je slučaju kvartalni robni izvoz smanjen za 13,8, a uvoz za 11,1 posto na godišnjoj razini. Podaci o robnoj razmjeni u četvrtom kvartalu 2008. potvrđuju i dojam da je svjetska financijska kriza, odnosno recesija u kojoj su se naši najznačajniji trgovinski partneri (prije svih Njemačka i Italija) našli u drugom i trećem kvartalu prošle godine, svoj dublji trag u Hrvatskoj počela ostavljati već krajem prošle godine, pojašnjavaju analitičari PBZ-a u svojim najnovijim tjednim analizama.  

Pad robnog izvoza, kažu, bilježi većina djelatnosti, a najizraženiji je kod udjelom najznačajnijih djelatnosti, poput proizvodnje naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnje metala, motornih vozila, prikolica i poluprikolica te proizvodnje namještaja. Dodaju i kako je smanjenje ukupnog izvoza donekle ublažio rast izvoza proizvodnje strojeva i uređaja, ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) te nemetalnih mineralnih proizvoda, a zamjetno povećanje izvoza u zadnjem su lanjskom tromjesečju zabilježili i poljoprivreda te ribarstvo.

Promatrano prema zemljama, došlo je do smanjenja izvoza u zemlje EU i to posebno u Njemačku, Francusku, Sloveniju i Austriju. Smanjenje uvoza upućuje i na smanjenje ukupne domaće potražnje. I dok pozdravljaju činjenicu da posustaje recimo domaća osobna potrošnja, što u konačnici može poboljšati našu trgovinsku bilancu, analitičari upozoravaju kako pad uvoza intermedijarnih proizvoda (tj. onih koji daljnjom obradom ili ugradnjom stvaraju novi proizvod) te kapitalnih proizvoda, s obzirom na uvoznu ovisnost domaće proizvodnje, upućuje i na smanjenje potražnje za hrvatskih proizvodima. Takav se pad uvoza može tumačiti i kao odustajanje poduzetnika od investicija u modernizaciju proizvodnje.  (Nikola Prskalo)