Paket pomoći za Portugal težak 78 milijarda eura

Ministri financija eurozemalja prihvatili su kredit za Portugal u visini od 78 milijarda eura, javlja Deutsche Welle.

''Ministri su jednoglasno prihvatili pružanje financijske pomoći Portugalu koji je za to predao zahtjev 7.travnja'', stoji izmedju ostalog u priopćenju ministara. Paket pomoći je bio nužan za osiguranje financijske stabilnosti eurozone. Trećinu kredita nosi europski fond za spašavanje, trećinu Europska unija, a trećinu MMF. Za uzvrat Portugal se obvezuje da će brzo smanjivati novo državno zaduženje te da će do temelja reformirati svoje gospodarstvo. Na taj način bi se trebalo suzbijati uzroke dužničke krize. Nadalje, Portugal je morao obećati da će « ohrabriti » privatne vjerovnike državnih pozajmnica da ih ne prodaju. To je bio uvjet Finske da dade na kraju svoj pristanak.

 Nakon Grčke i Irske, Portugal je postao treća zemlja eurozone koja je dobila kredite od međunarodne zajednice. Portugal je u travnju predao zahtjev da dođe pod zaštini kišobran od ukupno 750 milijarda eura. Program je određen na tri godine. Vlada u Lisabonu je ovisna o novcu, jer već 15.lipnja Portugal mora platiti dugove u visini od pet milijarda eura. Ministri financija svih 27 zemalja članica moraju odluku još jednom potrvrditi – ali pristanak je siguran.

MMF je razočaran zbog grčkih refomi
Prije davanja nove pomoći Grčkoj 17 zemalja eurozone žele pričekati preporuke povjerenistva koje preispituje stanje. U povjerenstvu sjede predstavnici EU-a, MMF-a i Europske središnje banke. Ocijena se očekuje sredinom lipnja. Kod MMF-a postoje navodno ozbiljne sumnje da li Grčkoj uopće staviti na raspolaganje nove kredite. Vlada razočarenje o grčkom reformskom programu, oko nedostatne privatizacije i promašajima smanjenja deficita. Ukoliko bi MMF odbio isplatu idućeg dijela kredita od 12 milijarde eura u lipnju, tada bi Europljani preuzeli cijeli iznos kreditiranja.

Povjerenik za financije Olli Rehn je naglasio kao 'Grčka mora ubrzati svoje gospodarske reforme i osigurati potpunu provedbu programa privatizacije'. Rehn drži da je 'apsolutno nužno da političke stranke završe svoje prepirke u korist dobrobiti cijele zemlje'. Slične riječi imao je i Jean-Claude Trichet, šef Europske središnje banke. 'Nema drugog puta nego stroga provedba planova štednje', rekao je Trichet i dodao kako je to važno kako bi se srednjoročno ostvario trajan gospodarski rast, stvorila nova radna mjesta i osigurala stabilnost eura. (Deutsche Welle)