Pakt za spašavanje eura

Europska je unija dogovorila Paket za spašavanje eura koji bi trebao spriječiti ponavljanje dužničkih kriza poput onih u Grčkoj ili Irskoj, piše hrt.hr

Objavili su to europski dužnosnici nešto poslije ponoći, nakon prvog dana sastanka šefova država ili vlada u Bruxellesu. Bilo je riječi i o financijskim problemima Portugala te o stanju u Libiji. Riječ je o dogovoru koji su prvotno inicirali Njemačka i Francuska pod imenom Pakt za konkurentnost. Kasnije je ime promijenjeno u Pakt za euro, a sada je dobio konačno ime Pakt za euro plus.

Zemlje članice euro zone žele uraditi više: one dijele istu valutu i žele poduzeti dodatne napore koji idu preko postojećih obveza. Pakt je otvoren i za druge zemlje, koje nisu u eurozoni, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana dvodnevnog summita EU-a. Izrazio je zadovoljstvo što je šest zemalja najavilo da će se pridružiti paktu: Danska, Poljska, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska.

Pakt predviđa strukturalne reforme u zemljama članicama kako bi povećale konkurentnost svoga gospodarstva. Riječ je o poticanju zaposlenosti i održivih javnih financija, rezviji sustava plaća kako bi se cijena rada uskladila s produktivnošću, prilagodbi mirovinskog sustava demografskoj situaciji i ograničavanju ranog odlaska u mirovinu.

Van Rompuy je rekao da je također prihvaćena konačna odluka o uspostavi Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF). Za ESM će trebati osigurati 700 milijarda eura da bi njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosio 500 milijardi eura. Od toga iznosa zemlje članice, svaka prema svojoj gospodarskoj snazi, uplaćuju 80 milijarda, a preostalih 620 milijarda eura bilo bi u obliku jamstava. Na summitu je prihvaćen zahtjev Njemačke, na koju otpada najveći dio tereta, da zemlje članice uplate svoje doprinose u razdoblju od pet godina, počevši od 2013. godine.

Van Rompuy je istaknuo da mjere koje se tiču gospodarstva nisu donesene, kao što se neki boje radi demontiranja države blagostanja i socijalne zaštite. Upravo obratno, cilj mjera je njihovo spašavanje. Mi želimo osigurati dovoljnu konkurentnost gospodarstva kako bi ono moglo stvarati nova radna mjesta i održati životni standarda svih naših građana. O tome je samo riječ, rekao je Van Rompuy. (www.hrt.hr)