Arhiva

Pametna cjepiva za svaki alergen

21. ožujka 2009.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Alergije prijete polovini stanovništva. Danas u razvijenim zapadnim zemljama od njih pati svaka četvrta osoba, a procjenjuje se da će do 2020. svako drugo dijete oboljeti od jednog ili više alergijskih oblika bolesti.

piše Mirna Jurin

Razvoj i napredak, kao što su znanstvenici oduvijek sumnjali, uz dobre stvari donosi i loše. Ta se sumnja potvrdila bar kada je riječ o alergijama, od kojih zbog većeg onečišćenja obolijeva sve više ljudi. U posljednjih se 20 godina, a posebno u posljednjih desetak, primjećuje zntano povećanje broja oboljelih od alergijskog rinitisa u industrijski razvijenim zemljama, no bolest je sve raširenija i među stanovništvom Trećega svijeta, koje je prije toga, činilo se, na njega bile imune. U zemljama Sjeverne Europe danas od njega pati sedam posto stanovništva, u Sjevernoj Americi vrijednosti osciliraju između 16 i 55 posto, a u Australiji između 27 i 46 posto. Prema procjenama Svjetske

Promet utječe na alergije i ekceme

Onečišćenje prouzročeno previše prometnim cestama loše je za djecu jer povećava rizik od razvoja alergija, astmatičnog bronhitisa i drugih bolesti dišnog sustava i čini ih mnogo podložnijom , na atopijske bolesti poput dermatitisa i ekcema. Otkrila je to studija provedena na 6.000 djece u dobi od četiri do šest godina koju je vodio Joachim Heinrich iz njemačkog istraživačkog centra za epidemiologiju; objavljena je časopisu American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine. Stručnjaci su utvrdili da je rizik od razvoja spomenutih bolesti kod djece koja žive pokraj veoma prometnih ulica mnogo veći, i to neovisno o socio-ekonomskim činiteljima ili obiteljskim predispozicijama na alergije i astmu. Stručnjaci su nadzirali djecu od rođenja i izračunali razinu izloženosti urbanom onečišćenju tijekom godina. Rezultati studije ne ostavljaju mjesta nikakvoj dvojbi: epidemiolozi su utvrdili da je mogućnost da dijete u kasnijoj dobi razvije astmatski bronhitis ili druge bolesti dišnih putova te bolesti poput atopijskog dermatitisa ili ekcema to veća što živi bliže prometnim cestama. Kod djece koja žive blizu najprometnijih gradskih ulica rizik od senzibilizacije na alergije veći je od 50 posto.

zdravstvene organizacije ta alergijska reakcija zahvaća 25 posto osoba na Zemlji i može se manifestirati u bilo kojoj životnoj dobi, iako najčešće između 20 i 30 godine života. Danas u razvijenim zapadnim zemljama od alergija pati svaka četvrta osoba, a porcjenjuje se, što posebno zabrinjava, da će do 2020. svako drugo dijete oboljeti od jednog ili više alergijskih oblika bolesti. U posljednjih se nekoliko godina dogodila i velika promjena u pojavi alergijskih bolesti i bronhijalne astme kod osoba starijih od 50 godina. Donedavna nije bilo većih mutacija nakon 20. godine života, no danas se scenarij promijenio, pa i starije osobe sve češće obolijevaju od alergija.

Što su alergije

Imunosni sustav štiti tijelo od različitih bolesti stvaranjem antitijela koja se bore protiv virusa, klica i bakterija. No kod nekih osoba na inače neštetne tvari (alergene) u prirodi kao što je, na primjer, pelud reagira kao da je riječ o infekciji, pa proizvodi antitijela koja napadaju alergen. Do alergijskog odgovora organizma dolazi zbog proizvodnje posebne vrste imunoglobulina IgE-a, koji se vezuje na receptore na površini posebne vrste upalnih stanica - mastocita. One u prisustvu alergena ispuštaju upalne tvari koje izazivaju alergijske simptome. Tako nastaju alergijske bolesti dišnog sustava (alergijski rinitis, konjunktivitis i astma), alergijske kožne bolesti (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), ali i alergije na hranu, na otrov kukaca te na cjepiva i lijekove. Simptomi alergijskih reakcija u gornjim dišnim putovima (alergijski rinitis) jesu začepljenost, curenje i svrbež nosa, kihanje, suzenje i svrbež očiju, a za simptome alergijskih reakcija u donjim dišnim putevima (astma) karakterističan je suh nadražajni kašalj, zviždanje pri disanju i otežano disanje. Alergijske reakcije na koži (dermatitis) najčešće izazivaju urtikariju, a alergije na hranu prouzrokuju svrbež, crvenilo kože ili osip, ali i začepljenost nosa, grčeve u želucu, povraćanje, proljev, pa i probleme s disanjem.

Nova nada u biotehnologiji

Za ublažavanje simptoma alergijskog rinitisa danas se rabe antihistaminici, kortikosteroidi, dekongestivi, kromoni, antikolinergici, antileukotrijeni i imunoterapija. Suvremena medicina ulaže mnogo napora u borbi protiv alergija, za koje uopće nije nepravedno reći da su prava pošast našeg doba. Tako se pod mikroskopom analiziraju svi mogući činitelji uključeni u alergijske reakcije i razmatraju različita rješenja za ozdravljenje poput metoda desenzibilizacije, a među njima ne nedostaje ni dijagnotičkih testova ni biotehničkih cjepiva, pa ni hotela ‘sigurnih od alergija’, koji nude odmor bez grinja iz prašine, bez peludi i gljivica na zidovima.

Dijagnostički testovi poznati pod kraticom ISAC, nastali razvojema biotehnologije, mogu otkriti ne samo tvari negoi alergenske molekule od kojih se te tvari astoje, pa se tako jednostavnom pretragom krvi može odrediti i terapija za svakog pacijenta. No da napredak i razvoj ne donose samo loše dokazuje i primjer biotehnološki razvijenih cjepiva koje se može uzimati i oralno, a napadaju specifičan alergen. Kad je riječ o lijekovima, eksperimentira se i s molekulom P110 deltom. U istraživanju, odnosno eksperimentu na laboratorijskim miševima, provedenom u London Schoolu uspjelo se deaktivirati bjelančevinu P110, za koju je otkriveno da ima ključnu ulogu u izazivanju alergije. Nakon tog otkrića Europska je komisija pokrenula pilot-projekt u 15 europskih centara radi razvoja biotehnoloških cjepiva uporabom dviju alergenskih tvari: LTP-a (engl. lipid-transfer protein) i kalmodulina.

Prva je odgovorna za alergijske reakcije na voće i povrće, a druga za alergije na riblje meso. Nova cjepiva, koja bi uskoro trebala biti dostupna pacijentima, sastavljena su od jedne jedine molekule koja odgovara specifičnom alergenu na koji je pacijent osjetljiv. Tradicionalna cjepiva, standardizirana i veoma čista, daju se da bi se imunosni sustav navikao na toleriranje alergena. Inovacija koju obećava bliska biotehnološka budućnost sastojat će se u načinu uporabe novih biotehnoloških cjepiva. Prvo takvo cjepivo koje bi se trebalo pojaviti na tržištu jest ono protiv alergije na brezin pelud.