Partnerstva na recesijskoj kušnji

U vlasničkim partnerstvima kriza je samo okidač za nastanak problema jer je u tom slučaju očito da postoje razlike u razmišljanju što s poduzećem. Te su razlike obično manje očite dok treba donositi ugodne odluke - dijeliti dobit ili planirati razvoj i ulaganja.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Ovogodišnji pozivi za glavne skupštine trgovačkih društava među točkama dnevnog reda često imaju i onu o širenju na nove djelatnosti. Jedni ulaze u nove poslove koji imaju veze s temeljnim biznisom, a drugi na nepoznata im područja jer im se za to pružila prilika. O diverzifikaciji piše Matilda Bačelić u priči 'Građevinari ulaze u brodarstvo, brodari postaju graditelji'.

U vlasničkim partnerstvima kriza je samo okidač za probleme. Razlike su obično manje kad se treba dijeliti dobit. No u trenutku odluke o tome što poduzeće više neće raditi, koje troškove treba smanjivati ili ne isplaćivati dobit, osobni prioriteti počnu igrati uloge, što može prouzročiti veliku štetu. Osim toga posebni problemi otvaraju se u dužničkom lancu, među dugogodišnjim dobavljačima i kupcima. Za opstanak partnerstava ključno je povjerenje, a 40-ak posto partnerstava padne na tom ispitu. Partnerstva su, svjedoče oni koji tako dijele poduzetničku sudbinu, kao brak - a danas je to brak u krizi. Kao da nisu sama po sebi dovoljno komplicirana, poslovna partnerstva danas se moraju suočiti sa svim nedaćama i izazovima koje donosi recesija. Kad stvari krenu nizbrdo, živci popuštaju, trzavice jačaju, a osobni interesi često dobivaju prednost pred zajedničkim. Kako surađivati u teškim vremenima u temi broja otkrivaju nam Matilda Bačelić i Jasmina Trstenjak.

U opširnom intervjuu za Lider guverner HNB-a Željko Rohatinski govorio je o tečaju kune u kontekstu slabljenja eura i o HNB-ovu položaju u istragama o Hypo banci. Iznio je i niz zanimljivih procjena, koje će zasigurno jako zanimati poslovnu zajednicu.

Svrha policijskog privođenja i 20-satnog saslušavanja Dragice Barišić bila je iznuđivanje obavijesti o poslovima bračnog para Pevec, a ne o računovotkinjinim poslovima.Privođenje računovotkinje Barišić prouzročilo je strah posebice u računovotkinja, o čemu svjedoče brojni pozivi računovodstvenim konzultantima. Prema hrvatskim gospodarskim propisima, računovođe nisu odgovorni za vođenje poslovnih knjiga. Više iz pera Ivice Grčara u zanimljivom (i poučnom) tekstu 'Privođenje računovotkinje proziran je policijski trik'.

Željka Laslavić piše o Plitvičkim jezerima. Naime, osim što su izlog savršenstva i božanski prizor kojim se čovjek može napajati 365 dana u godini, Nacionalni park je i kompanija sa gotovo tisuću zaposlenih tijekom sezone. O ponudi i planovima razgovarala je sa ravnateljem Borisom Šutićem.

 Naš savjetnik prof. dr. sc. Hrvoje Kačer piše o tvrtkama u blokadi. Naime, hrvatsko zakonodavstvo nema baš nikakvih sankcija za one koji ostave tvrtku u blokadi i osnuju novu te tako prevare svoje vjerovnike. Prije pet godina ukinuta je odredba u Zakonu o sudskom registru kojom se barem donekle toj pojavi pokušavalo stati na rep.

Unatoč najgoroj ekokatastrofi koja se već mjesec i pol dana odigrava u Meksičkom zaljevu, krivac British Petroleum i ne pomišlja na poniznost. Do sada je na saniranje štete potrošio otprilike milijardu dolara, isplatio odštete od tričavih 50-ak milijuna, a tvrdi da mu i mnogo veće sume neće biti nikakav problem. Više u priči: 'Bit će i za odštete kad se za prva tri mjeseca isplati 10 milijardi dolara dividende'.

O skrivenom tržištu rada čitajte u rubrici Poslovna znanja. Nazovu li vas iz kompanije za novačenje i zatraže li od vas mišljenje o vašem bivšem kolegi, iskoristite to za povezivanje s lovcem na glave. Takve se stvari cijene i pamte. Dožive li vas kao osobu od pomoći, netko će pokušati pomoći i vama.

Ovotjedni feljton bavi se Colmom McCarthyjem ili kako ga rado zovu irski ‘meki nož’ koji je tvrdo srezao plaće javnom sektoru. Jedan od kreatora ‘irskoga ekonomskog čuda’ McCarthy je još potkraj 80-ih počeo graditi svoj ugled u rezanju. Ne začuđuje stoga što je ponovno pozvan da napravi slično u situaciji kada je irski deficit za 2009. iznosio 14,3 posto. Osim rezanja plaća u javnoj upravi srezao je socijalnu pomoć, troškove zdravstva i preporučio otpuštanje 17 tisuća ljudi iz javne uprave. Međutim, korporativni porez na dobit od 12,5 posto ostao je netaknut. (G. J.)

Uz novi Lider čitatelji će pronaći i novi broj lifestyle magazina Lider trend