Partnerstvo kao alat za dijalog

Na Tribini grada Zagreba danas je održan stručni skup pod nazivom 'Razvoj kroz partnerstvo' u organizaciji neprofitne organizacije ODRAZ. Temeljna zadaća skupa bila je raspraviti mogućnosti te ograničenja partnerstva javnog, civilnog i poslovnog sektora

     Iako se sam pojam 'partnerstvo' sve češće upotrebljava u raznim medijima, svrhovita i uspješna partnerstva su kod nas još uvijek nažalost rijetka. Skup su otvorili počasni gosti, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes, koji je tom prilikom pozdravio ovakve inicijative. Uvodno izlaganje o partnerstvu za razvoj pripalo je Lidiji Pavić-Rogošić, direktorici ODRAZA.

Uglavnom je govorila o hrvatskoj razvojnoj praksi i razinama suradničkih odnosa - izmjeni informacija, zajedničkoj komunikaciji, te konačno partnerstvu. Posebno je istaknula da partnerstvo ne može i ne smije biti krajnji cilj, već samo alat koji treba omogućiti okvir za dijalog zainteresiranih strana. Poslije Lidije Pavić-Rogošić govorio je Josip Čengija, predstavnik Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije. Taj je institut nedavno osnovao JPP centar znanja, zamišljen za podizanje razine znanja o javno-privatnom partnerstvu.

Jospi Čengija je definirao JPP kao oblik kooperacije između javnih organa i privatnih partnera s ciljem da se osigura financiranje, gradnja, upravljanje ili pružanje usluga. Trenutno je JPP najzastupljeniji u Velikoj Britaniji, a u Hrvatskoj je još uvijek, nažalost  na razini pregovora. Vlada je u lipnju ove godine tek donijela Prijedlog smjernica za primjenu ugovornih oblika JPP-a. Osnovne prednosti JPP-a su, utvrdio je Čengi, monetarna restrikcija, to jest rasterećenje duga javnog sektora, zatim činjenica da popravke i nedostatke gradnje ne moraju financirati sami građani, i na kraju razvoj gospodarstva i privatnog poduzetništva.

Nakon toga govorila je Nives Ivelja iz splitske udruge 'Mi', o mogućnostima partnerstva u području socijalnih usluga - zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, s posebnim naglaskom na partnerstvo između civilnih udruga i uprave. Dušan Širola, ravnatelj Direkcije za mjesnu samoupravu Grada Rijeke na skupu je predstavio riječki program lokalnog partnerstva, za koji je iz proračuna grada utrošeno oko 160 milijuna kuna, a lokalna im je zajednica pridonijela s više od 300 milijuna. Nakon toga održan je okrugli stol na temu 'Partnerstvo kao poticaj razvoju lokalne zajednice'.

Otvorio ga je Gojko Bežovan, predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO), naglasivši da je ključan problem u razvoju partnerstva poduzimanje inicijative, obzirom na to da je Hrvatska država s niskim stupnjem povjerenja u institucije - što je i razumljivo jer se nastavak partnerstva nikome ne jamči nakon promjene vlasti. Prijedlog udruge CERANEO je osnivanje Zagrebačke zaklade za razvoj civilnog društva, koja bi uvelike olakšala situaciju na području partnerstva.

Prepreke u razvoju partnerstva pokušala je osvijetliti Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR). O ulozi poslovnih udruženja u razvoju partnerstva govorio je Zlatan Frohlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb. Uloga Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je Frohlich, je suradnja u konkretnim projektima - investicijskim ulaganjima, korištenju alternativnih izvora energije, posebnoj turističkoj ponudi, promocijama izvornih hrvatskih proizvoda i slično.

Završna riječ prepuštena je Slavku Dakiću, pročelniku Gradskog ureda za strategijsko planiranje, koji je istaknuo važnost partnerstva za razvoj Grada Zagreba - osobito u području socijalne skrbi, zaštite okoliša te prostornom uređenju.  (M. O. F.)