Pčelari od države traže bolju kontrolu tržišta

Na pčelarskom tržištu vlada toliki nered da se prodaju i krivotvoreni proizvodi, rečeno je danas na konferenciji za novinare koju je organizirala HUP-ova Koordinacija tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije u Zagrebu.

Prema riječima Ivana Bračića, člana HUP-ove Koordinacije, čak 60 posto pčelarskog tržišta vrijednog 240 milijuna kuna otpada na sivu zonu, a država zbog toga izgubi 40 milijuna kuna na godinu. Dodao je da vrijednost tržišta iz godine u godinu raste, ali  zabrinjava što raste i sivo tržište. Tako je, primjerice, 2005. ono zauzimalo 50-ak posto tržišta, da bi danas poraslo na spomenutih 60 posto. - Na tržištu se bez kontrole kvalitete i bez plaćanja poreza proda od 3.500 do 5.000 tona meda, 100-tinjak tona satnih osnova, 80 posto veterinarskih lijekova za pčele, stotine tisuća litara medice i sličnih pića te više od 60 posto sirovina za potrebe pčelarstva. Tako su kvazipčelari i kvazitvrtke postali dominantni trgovci tom robom u Hrvatskoj - rekao je Bračić.

On je pozvao Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Državni inspektorat da se takvim radnjama stane na kraj, navevši da je cilj Koordinacije zaštita potrošača, ravnopravnost na tržištu i razvoj pčelarstva.
Martina Čerina, članica Koordinacije, istaknula je da u Hrvatskoj postoji samo jedan proizvođač lijekova za pčele, a da veliki problem prave neregistrirani proizvođači iz Banje Luke i Trebinja u susjednoj BiH te Rume u Srbiji. No napomenula je da se i kod nas određen broj pčelara upušta u pripravljanje lijekova, a rezultat je uginuće velikog broja pčela, čak 35 posto na godinu. Uz to, upozorila je, lažni se med može naći u trgovinama, ponekim ljekarnama i drugdje.

- Čak ga ima i u bolnicama i vrtićima. Tomu se mora stati u kraj - rekla je Čerina. Bračić je upozorio na još jedan problem s kojim se, kao što je rekao, suočavaju legalni proizvođači. Riječ je o Pravilniku o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata koji je stupio na snagu u studenom prošle godine. Prema njemu, taj je pravilnik samo legalizirao sivo tržište jer je omogućio kvaziproizvođačima da prodaju med na svom kućnom pragu. Na Liderovo pitanje koliki je udio tržišta koji se legaliziralo od stupanja Pravilnika na snagu, Bračić nije mogao reći, ali upozorio je da će se o tome morati posebno razgovarati s nadležnima.

Upozorio je i da se dvostrukim, katkad i trostrukim subvencioniranjem jedne proizvodnje izigrava državni proračun. Tako, primjerice, proizvođač u Zagorju dobiva subvenciju od 2,5 kuna po kilogramu meda i 50 kuna po pčelarskoj zajednici, a onda isti med proda drugom kvazipčelaru koji ga prijavi kao da ga je on proizveo, pa također dobije subvenciju. Uza sve to, isti taj med završi na nelegalnom tržištu.

- Gotovo da nema nikakve kontrole, stoga ćemo od Državnog inspektorata tražiti da se uzmu uzorci od takvih proizvođača, kao i uzorci lijekova, i odnesu na analizu - rekao je Bernard Jakelić, pomoćnik glavnog direktora HUP-a.
Bračić je dodao da je Koordinacija već napravila neke korake koji su rezultirali uklanjanjem određene količine nelegalno proizvedenog meda s trgovinskih polica. No napomenuo je da su im već počele stizati i prijetnje, ali da neće stati u svojoj namjeri da konačno srede tržište pčelarskih proizvoda. (Edis Felić)