Peglanje povuklo građane u minus od čak 6,4 milijarde kuna

Umjesto opreznijega kreditiranja, banke u doba svojevrsne recesije najavljuju daljnja poticanja zaduživanja građana skupim potrošačkim kreditima. Ne čudi onda što novo zaduženje građana u bankama raste i do 700 milijuna kuna na mjesec.

Piše: Nikola Prskalo

Peglajući kartice svih mogućih vrsta, Hrvati su sredinom rujna ove godine uspjeli upasti u minus od čak 6,4 milijarde kuna, što je najveće ikad zabilježeno povećanje okvirnih potrošačkih kredita unutar jedne kalendarske godine. No, na pitanje kako najnovija nesigurna gospodarska vremena utječu na potrošačke navike pojedinca nema jednoznačna odgovora. Ono što se zna jest da su u zadnjih godinu dana građani manje nego prijašnjih godina investirali u trajna dobra, a mnogo više trošili, odnosno peglali su razne kartice radi čiste potrošnje. Analitičari su izračunali i da novo zaduženje građana u bankama raste i do 700 milijuna kuna na mjesec. Novim kreditnim zaduženjima građani ne rade ništa neobično. Naime, na najnovija povećana trošenja većina je, kažu, prisiljena da bi pokrila manjak zarade u odnosu na rast troškova života. Tu tezu potvrđuju i istraživanja GfK, koja ističu da je u godinu dana znatno porastao broj ‘financijski siromašnijih kućanstava’, pa danas čak trećina stanovništva jedva spaja kraj s krajem.

Forsiranje zaduživanja

Analitičari priznaju da je i kod nas plaćanje kreditnim karticama, umjesto gotovinom, sve popularnije, jer, kažu, daje lažan osjećaj da ne trošimo pravi novac. Naime, neka istraživanja pokazuju da ljudi kupuju mnogo manje kad plaćaju gotovinom.Financijski stručnjaci tvrde da postoje tzv. dobri i loši dugovi. Financijski stručnjaci podsjećaju da u idealnom slučaju mjesečna otplata dugoročnih kredita, uključujući hipotekarni kredit i otplatu dugovanja na kreditnim karticama, ne bi trebala prelaziti 40-ak posto ukupnoga mjesečnog priljeva. Prema sličnim bi formulama bankari trebali utvrđivati kreditnu sposobnost potencijalnih klijenata koji žele podići kredit. U novije vrijeme ima ipak i drugačijih ponašanja.   

Naime, neke banke u nastojanju da po svaku cijenu, pa i u kriznim vremenima dosta zarade ili brže pridobiju klijenta, ne samo da ne mare za bonitet klijenta, nego mu u sve učestalijim akcijama, i bez većih provjera, nude nova zaduženja. Takvi krediti, osim visokih kamata, nose i skupe naknade koje se kreću i do tri posto jednokratno od iznosa kredita. Umjesto manjeg i opreznijega kreditiranja, koje bi kudikamo bilo primjerenije sadašnjem vremenu svojevrsne recesije, domaće banke najavljuju i daljnja poticanja zaduživanja građana skupim potrošačkim kreditima. Isto ili slično rade i kartičari, koji u raznim komplementarnim uslugama i privlačnim popustima navode potrošače da još češće peglaju kartice.

Oprezni biznismeni

U nikad veća potonuća nisu zapali samo građani, nego i tvrtke. Naime, njihov se minus od prosinca prošle godine pa do sredine rujna ove godine povećao s 2,1 milijardu na 3,3 milijarde kuna. Ako, pak, promotrimo ponašanje poslovnih ljudi, najnovija istraživanja pokazuju da hrvatski biznismeni baš i ne vole pretjerivati u korištenju kartica. Naime, njih čak 62 posto izjasnilo se da posjeduje od dvije do četiri kartice, a samo jednu karticu ima 23 posto ispitanika.

Za podmirivanje računa karticom odlučuje se 51 posto poslovnih ljudi, dok gotovinu preferira njih 21 posto. Čak 57 posto hrvatskih poslovnih ljudi ne koristi kartice za plaćanje preko interneta. Samo devet posto ispitanih odgovorilo je da često koristi karticu za plaćanje preko interneta, dok ostali tu uslugu koriste ponekad. Što se tiče korištenja korporativnih kartica - može se čuti da većina naših biznismena tu karticu pegla oprezno i u okvirima zadanih limita.