Perica Miletić: Hrvatska odskače u odnosu na regiju

Sigurnosna je industrija u Srbiji samoinicijativno prihvaćala standarde u tom području, a država tek treba riješiti zakonsku regulativu. U Hrvatskoj je to mnogo bolje riješeno

Razgovarao: Edis Felić
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Drugoj je međunarodnoj konferenciji o korporativnoj sigurnosti osim velikog broja sudionika prisustvovao i Perica Miletić, jedan od vodećih stručnjaka za korporativnu sigurnost u Srbiji. Iskoristili smo priliku i porazgovarali o stanju korporativne sigurnosti kod naših susjeda, suradnji stručnjaka u regiji te o položaju Hrvatske u odnosu na regiju.

Kakva je situacija s poslovnom sigurnošću i privatnom zaštitom u Srbiji?

Gledišta su različita, što upućuje na neusuglašenost. Naime, pogledate li zakonsku regulativu, vidjet ćete da nema zakona koji točno uređuje područje, po čemu smo jedinstveni, i to ne samo u regiji. Do sada je bilo nekoliko pokušaja donošenja odgovarajućeg zakona, ali s obzirom na to da on, kao i samo područje, nikad nije bio prioritet političke elite, tako se rješenje tog problema uvijek odgađalo za poslije, i to u kontekstu nekih drugih pitanja, poput reforme policije. Bez obzira na ta loša iskustva, očekujemo da će ovu godinu obilježiti i donošenje odgovarajućeg zakona. Naime, tekst postoji, čak nekoliko verzija, koje Ministarstvo unutarnjih poslova poslije javne rasprave i usuglašavanja može proslijediti Skupštini na razmatranje i prihvaćanje.

Kako se u takvim uvjetima snašla industrija sigurnosti?

Može se reći da ona u Srbiji nije sjedila skrštenih ruku. Poduzeća iz tog područja godinama su samoinicijativno prihvaćala vrijedeće sigurnosne standarde, tako da smo kao rezultat dobili mnogo takvih stranih tvrtki na tržištu na čelu sa Securitasom i Group 4 Securicorom kao svjetskim liderima u toj industriji. Naravno, razvoj svijesti o potrebi standardizacije i edukacije kadra industrija uvelike duguje znanstvenoistraživačkim ustanovama.

Kad smo već kod toga, u Hrvatskoj je nedavno Udruga hrvatskih menadžera sigurnosti pokrenula projekt certificiranja menadžera sigurnosti. Potkraj ožujka program je završila prva generacija polaznika. Kakve programe imate u Srbiji?

Sveučilište u Beogradu već nekoliko godina organizira redovite i specijalističke studije za menadžere sigurnosti, a Centar za prevenciju kriminala specijalizirane treninge. Tu je i strukovna organiziranost, čak je nekoliko inicijativa od kojih bi prema važnosti izdvojio Udruženje poduzetnika u privatnoj sigurnosti, koje je kao nacionalna asocijacija član Confederation of Europian Security Services (CoESS), baš kao i Hrvatski ceh zaštitara, s kojim se blisko surađuje. Veoma je aktivna i Grupacija menadžera sigurnosti u bankama i financijskim institucijama, koja radi u sklopu Odbora za bankarstvo i osiguranje Privredne komore Srbije. Spomenuo bih, ali ne kao najmanje važno, da je u Srbiji formiran i ASIS Chapter. Nažalost, socijalni dijalog nije ni počeo, zbog čega su problemi nekoliko desetaka tisuća ljudi u industriji još istaknutiji. Upravo na tom problemu pod kapom CoESS-a aktivno rade Centar za prevenciju kriminala i Udruženje poduzetnika u privatnoj sigurnosti.

S kojim se još problemima susreću ljudi u Srbiji zaposleni u sektoru sigurnosti?

Industrija dijeli slične probleme kao i kolege u drugim zemljama okruženja. Uvijek možete naći brojne sugovornike pokušate li komentirati niske cijene na tržištu, (ne)lojalnost konkurencije, prioritet cijene u odnosu na organiziranost i osposobljenost prilikom javne nabave, kao i druge teme zanimljive i kolegama u Hrvatskoj.

Koliko u Srbiji poslovni ljudi prepoznaju važnost korporativne sigurnosti i je li se u tom smislu što promijenilo u posljednjih pet godina?

Napredak je golem. Centar za prevenciju kriminala tumači promjene dolaskom stranih investitora koji sa sobom neizbježno donose i svoje navike i potrebe, a sigurnost jest jedna od osnovnih navika i potreba. No očit je i napredak u sigurnosnoj kulturi menadžmenta. Trening svih zaposlenih i njihovih voditelja sigurno donosi napredak u poslovima sigurnosti. Sjetite se da je kolega na konferenciji 2. travnja podsjetio da se više od 80 posto štetnih događaja zbiva zbog neodgovarajućeg odnosa zaposlenih prema deklariranim sigurnosnim načelima u korporaciji. Edukacija je ključ promjena. I to ne bilo kakva edukacija, nego kontinuirani trening koji provode oni koji su kvalificirani za određeni sigurnosni problem.

Kakva je suradnja s poslovnim subjektima iz regije kad je riječ o korporativnoj sigurnost. Što bi u vezi s tim trebalo učiniti?

Miletić: Postoje određeni kontakti, ali sigurno postoji i veći prostor u kojem se može uspostaviti suradnju. Mnogi moji kolege iz Srbije bili su zainteresirani prisustvovati konferenciji u Zagrebu. Problemi za koje pretpostavljamo da će ih donijeti recesija ovaj su put utjecali na njihovu suzdržanost. I sami smo na konferenciji u nekoliko navrata komentirali opterećenost uštedom, pri čemu je nekim poslodavcima, na žalost sasvim pogrešno, prva asocijacija odustajanje od edukacije vlastitih stručnjaka. Zato mnogi kolege i u Srbiji i u Hrvatskoj ne mogu prisustvovati skupovima kao što je zagrebačka konferencija, koju ste sjajno organizirali. Koliko mi je poznato, uskoro će se održati još jedno vrlo kvalitetno okupljanje profesionalaca u Čakovcu. A 10. lipnja u Paliću pokraj Subotice organizira se novo okupljanje sigurnosnih stručnjaka. Znam da će ondje biti kolege ne samo iz naše regije nego i iz Zapadne Europe, možda i netko od ljudi iz CoESS-a.

Kakva je korporativna sigurnost u Hrvatskoj u odnosu na regiju?

Hrvatska je mnogo napravila u posljednjih desetak godina. Pogledajte samo zainteresiranost profesionalaca da i ove godine, drugi put zaredom, prisustvuju okupljanju koje organizirate, sada već možemo reći tradicionalno, prvog četvrtka u travnju. Ja kao netko iz druge zemlje i opterećen svojim profesionalnim iskustvima primjećujem da hrvatska država pruža veliku potporu razvoju sigurnosnoj industriji. Bez suradnje javnog i privatnog sektora u području sigurnosti nije moguć nikakav prosperitet. Vi ste ga postigli, bez obzira na to koliko bi možda neki moji kolege iz Hrvatske mogli oponirati takvom razmišljanju, jer uvijek se može bolje i više. Nije li gospodin Benko, dakle govorim o visokom službeniku hrvatske policije, i sada bio s nama? Rado ću drugim kolegama, ne samo na ovim prostorima, prenijeti da se zahvaljujući potpisanom kolektivnom ugovoru u Hrvatskoj poništila jedna nabava sigurnosnih usluga jer je ponuđena cijena bila niža od dogovorene na razini struke. Prošle su se godine u vrijeme konferencije održavale demonstracije koje je organizirao sindikat profesionalaca iz zaštitarske struke. Sve to upućuje na afirmativnu atmosferu koja vlada kod vas kad govorimo o razvoju cijele djelatnosti, pa tako i korporacijske sigurnosti. Ne zaboravite, čak i u Americi, koja se danas, opravdano ili ne, uzima kao mjerilo organiziranosti privatne sigurnosti, i dalje je manje kompanija koje su zaista organizirale poslove sigurnosti na toj razini, što se spomenulo upravo na protekloj konferenciji u Zagrebu. Govorim o dijelu korporacija koje nisu u kategoriji ‘kritične infrastrukture’. Imate odlične stručnjake, potporu sustava, a ja očekujem i da će neke od hrvatskih zaštitarskih tvrtki uskoro nastaviti poslovati u sastavu nekog od velikih stranih poduzeća u toj djelatnosti. To će značiti novu kvalitetu i standard u sigurnosnim poslovima. Siguran sam da će Hrvatska, a tako i moje kolege iz struke, u tome biti vrlo uspješni.