Perutnina Ptuj-Pipo: Ime stvorilo mit o proizvodima slovenskog podrijetla

Predrag Šegović za proljeće najavljuje dva revolucionarna proizvoda u segmentu pilećih prerađevina. Problem će opet biti objasniti potrošačima da nije riječ o proizvodima slovenskog, već posve hrvatskog podrijetla

Piše: Matilda Bačelić
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Ulazak Gavrilovića na tržište bijelog mesa donio je dašak promjene na tržištu na kojem je sve bilo jednostavno i jasno - Vindijina Koka nedodirljivo vlada, Perutnina Ptuj-Pipo je mirna i (ne)zadovoljna na drugoj poziciji, a Puris propada. Gavrilovićeva kupnja Purisa neće dirnuti Koku, ali pitanje je što će biti s Pipom? U Čakovcu zasad nema straha.
- Gavrilović nam neće ugroziti poziciju - kaže Predrag Šegović, predsjednik Uprave Perutnine Ptuj-Pipa.

U kraćem roku to je i objektivno teško očekivati. Puris je primarno proizvođač purećeg mesa i prerađevina pa u segmentu proizvodnje nisu izravni konkurenti jer se Perutnina u Hrvatskoj bavi isključivo proizvodnjom pilećeg mesa i prerađevina. U preradi i prodaji stvar je drugačija, a za Perutninu je posebno važan komercijalan odnos s Purisom, s obzirom da je njihov treći najveći kupac svježega purećeg mesa, koje prodaje kroz svoju mrežu. Iako novi vlasnik Purisa raspolaže solidnom trgovačkom mrežom, teško je očekivati da će se odreći prodaje Perutnini, a time posredno i Konzumu, s obzirom na vlastite loše odnose s najvećim maloprodajnim lancem.

Kratkoročno, veći bi utjecaj na poslovanje Perutnine Ptuj mogla imati nadolazeća recesija, koja će uzdrmati kupovnu moć i potrošače sve više odvlačiti od skupljih proizvoda. Naime, peradarska je industrija generalno niskoprofitabilna, a 'izvlače' je prerađevine, na kojima se ostvaruju veće marže. Trenutačno je u Pipu omjer proizvodnje svježega pilećeg mesa i prerađevina u korist svježeg mesa. Želja im je, naravno, kaže Šegović, povećavati udio prerađevina. Ove su godine na tržište lansirali liniju Slim&Fit u premium segmentu, ali pitanje je kako će se situacija s prodajom takvih proizvoda razvijati s obzirom na krizu. Postavljajući obranu od recesije od ljeta su počeli provoditi racionalizaciju u svim segmentima proizvodnje i prodaje.

Recept za Poli zna samo dvoje ljudi

U svakom slučaju, cilj je Pipa, koji drži 20 posto hrvatskog tržišta, zadržati drugu poziciju. Tržišni udio mu se, doduše, već nekoliko godina drži na istoj brojci, ali Šegović kaže da i tržište raste pa se udio povećava u apsolutnoj brojci. Kod svježega pilećeg mesa potražnja će, za razliku od prerađevina, vjerojatno nastaviti rasti jer je riječ o najjeftinijoj kategoriji mesa. No, to će loše djelovati na rast profitabilnosti. U prošloj godini neto profitna marža Pipa bila je 2,7 posto, a bruto marža 3,6 posto, prema čemu je nešto bolji od Koke (2,1 i 2,7 posto), koja bilježi neusporedivo veći prihod (1,2 milijarde kuna), ali i pad dobiti u prošloj godini (s 32,1 na 25,5 milijuna kuna). Profitne marže obiju kompanija, međutim, niže su od prosjeka prehrambene industrije.

Šegović očekuje da će u ovoj godini ukupni prihod prijeći ’magičnu’ granicu od 300 milijuna kuna, u odnosu na prošlogodišnjih 260 milijuna kuna, ali dobit će ove godine biti manja. Koliko točno, Šegović zasad nije želio otkriti, a pad se temelji na rastu cijena sirovina i repromaterijala, koji su tijekom ove godine bile na vrhuncu. U strukturi troškova Pipa, i općenito peradarske industrije, daleko najveći dio čine troškovi distribucije, s obzirom na to da je riječ o posebnom temperaturnom režimu, te energenata. Najavljeno povećanje cijena plina, uz ostale aspekte globalne krize, stoga će vjerojatno vrlo nepovoljno utjecati na poslovne rezultate iduće godine.

Mit koji Šegović ustrajno pokušava razbiti je to da su proizvodi Pipa slovenskog podrijetla.
- Naša je sirovina potpuno hrvatskog podrijetla i prema tome smo veći hrvatski proizvođači od mnogih takozvanih - kaže Šegović.

Uvoz od 41,6 milijuna kuna, koliki je bio u prošloj godini, ostvaren je, kaže, na uvozu paniranog programa koji se proizvodi u Sloveniji. Izvoz je u prošloj godini narastao gotovo dvostruko, na 2,9 milijuna kuna, ali i dalje je riječ o vrlo malom iznosu, koji je ostvaren izvozom u Makedoniju.

S obzirom na to da Perutnina Ptuj kao grupa ima dobro pokriveno tržište bivše Jugoslavije s vlastitom proizvodnjom, nema ni potrebe za izvoz u regiju (izvoz u EU je iz Slovenije) iako je jačanje izvoza najavljivano kao jedan od pravaca razvoja Pipa prije nekoliko godina. Razlog zbog kojeg se ne ide u jačanje izvoza je i činjenica da hrvatsko tržište može bez problema apsorbirati cjelokupnu sadašnju proizvodnju.
- Za Perutninu Ptuj-Pipo nužno je podizanje razine proizvodnje jer će na ovaj način teško moći cjenovno pratiti konkurenciju. S obzirom na to da vlasnik ne ulaže znatno u tvrtku u Hrvatskoj, a uzimajući u obzir i vrlo malu udaljenost između Ptuja i Čakovca, nastavak proizvodnje mogao bi biti neizvjestan, pogotovo nakon pada carinskih zaštita ulaskom u EU - kaže Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar, dodajući da Pipo svoju budućnost teško može tražiti kao proizvodni pogon, već da najveće izglede ima kao regionalno logističko središte Perutnine Ptuj.

U brzini i količini izbacivanja novih proizvoda na tržište Pipu je teško držati korak s inovativnom i brzom Vindijom. Iako je Perutninina strategija konzervativnija, na proljeće najavljuje dva revolucionarna proizvoda u segmentu pilećih prerađevina, kojih još nema na europskom tržištu.
- Naša je strategija usmjerena na proizvode s višom dodanom vrijednošću i višega cjenovnog razreda - kaže Šegović.

U Čakovcu se proizvode robne marke Perutnina Ptuj i Poli, koji je najpoznatiji i najskuplji Perutninin brend. U skladu s raslojavanjem potražnje na premium proizvode i robne marke, Poli je jedan od najprodavanijih proizvoda, a u Pipu smatraju da mu ni recesija neće naškoditi. Poli, inače, osim 29-godišnje povijesti, ima i tajnu recepturu koju zna samo dvoje ljudi u svakoj tvornici, i to samo kada se spoje.

Problemi s lokacijskim dozvolama

Jedan od velikih problema koji bi mogao zadesiti Pipo u bliskoj budućnosti je odnos sa stotinjak kooperanta koji se, pritisnuti kreditima za gradnju novih farmi, u zadnje vrijeme sve glasnije bune zbog neizdrživosti niskih cijena i sve duljih rokova plaćanja. Pipo u svom vlasništvu ima osam farmi, ali one čine vrlo mali dio ukupne proizvodnje. Za zadovoljavanje sve veće potražnje planira(la) se gradnja sedam novih farmi kod Hodošana u Međimurju, vrijednih četiri milijuna eura.

Veliko je pitanje je, međutim, hoće li u tom naumu i uspjeti s obzirom na oštro protivljenje lokalne zajednice, koja je ovog ljeta već uspjela žalbom poništiti dobivenu lokacijsku dozvolu. U Pipu su odlučni da projekt dovedu do kraja, jednako kao što mještani prijete izlaskom na ulice budu li se farme gradile. U međuvremenu je lokalna uprava uspjela promijeniti prostorni plan, pa se sada na toj lokaciji može graditi samo farma na dva hektara (što znači jedna ili dvije), a nova lokacijska dozvola, na koju su ponovno podnesene žalbe, trenutačno je u postupku rješavanja u nadležnom ministarstvu. Još jedna od najavljivanih investicija, kojom je Pipo trošak zbrinjavanja otpada trebao pretvarati u profit kroz bioplinsko postrojenje, stoji, ali ovaj put zbog sporosti donošenja zakonske regulative.

Perutnina Ptuj u Hrvatskoj ima potpuno zaokružen proces proizvodnje 'od polja do stola' te sve potrebne certifikate na razini europskih proizvođača, jednako kao i konkurencija. Distribucija je organizirana kroz sedam distributivnih centara, čime je pokrivena cijela Hrvatska. Pipo proizvode plasira u sve trgovačke lance, a najveći kupac među njima je Konzum. Od ove godine ima Halal certifikat, koji je trebao donijeti znatan prihod s arapskih tržišta, ali posao je bio planiran na Agrokorovoj akviziciji Migrosa, koja je na kraju nije uspjela. Sada se vode pregovori s drugim partnerima i na drugim tržištima.

Pipo ima oko 600 zaposlenih, od čega čak 70 posto čine žene. Razlog?
- Žene su bolji radnici - kaže Šegović, dodajući da su i među menadžerskim kadrom samo direktor industrije mesa i on muškarci.

Varaždinac Šegović, koji je na čelo Pipa s mjesta direktora prodaje došao 2004. u jeku GMO afere, uveo je specifičan način upravljanja. U prehrambenu industriju je prekopirao model upravljanja iz automobilske, što znači da ne postoje komercijalni direktor ni direktor proizvodnje.

Predviđen rast proizvodnje

Peradarstvo je jedna od rijetkih industrija koja proizvodi dovoljno za potrebe domaćeg tržišta. Prema podacima Croatiastočara, procjenjuje se da će proizvodnja pilećeg mesa sa 64 tisuće tona u ovoj godini narasti na 74 tisuće u 2012., što će pozitivno utjecati na industriju. Što se tiče Perutnine, pitanje je jedino kako će se na sudbinu Pipa odraziti sve veće investicije u BiH i Srbiju u zadnje dvije godine te ulazak Hrvatske u EU.
Ukupno gledajući, peradarsku industriju bi, kao i ostatak prehrambene, u idućem razdoblju moglo zadesiti usporavanje zbog nemogućnosti podizanja vlastite prodaje, a taj segment bi, kaže Zlatko Bazianec iz A. T. Kearneyja, mogao biti posebno pogođen zbog inače niske profitabilanosti.