Piratima u Hrvatskoj najdraži Microsftovi i Adobeovi programi

Stopa  softverskog piratstva u  Hrvatskoj već četvrtu godinu zaredom stagnira na 54 posto, dok je komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u 2010. dosegla 389 milijuna kuna.

Rezultati su to Globalne studije udruženja Business Software Aliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu. Ovo je osma takva studija koju BSA provodi u 116 zemalja i regija diljem svijeta, a obuhvaća sav softver koji se koristi na osobnim računalima, uključujući stolna, prijenosna i džepna računala. -Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike-rekao je glasnogovornik BSA Andrej Matijević.

Upozorio je da je ovako visoka stopa piratstva poruka hrvatskim kreativcima: idite van iz zemlje jer vam zbog piratstva ne možemo osigurati povrat sredstava. Iako Hrvatska stoji bolje od zemalja u okruženju, u usporedbi sa članicama Europske unije nalazimo se na 22. mjestu, u društvu s Litvom, Poljskom i Latvijom.  Na globalnoj razini stopa piratstva pala je za jedan posto u odnosu na 2009. i u 2010. iznosi 42  posto, a vrijednost nelicencirnog softvera dosegnula je rekordnih 59 milijardi američkih dolara. Piratstvo je posebno izraženo u zemljama u razvoju i do  dva i pol puta  više nego u razvijenim zemljama. Najčešći oblik piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom  instalacije na više računala. I dok piratstvo prijeti globalnoj ekonomiji, ovogodišnja je studija koju je proveo Ipsos Public Affairs pokazala da su ljudi generalno skloni korištenju legalnog softvera, no najčešći je problem nerazumijevanje načina na koji korisnici dolaze do softvera. Čak 7 od 10 korisnika računala podržava plaćanje inovatoru njegov izum u svrhu promicanja tehnoloških poboljšanja.

Ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić, rekao je kako imamo dobro i suvremeno zakonodavstvo  te da smo i institucionalno dobro organizirani, no da je kod građana i korisnika potrebno podignuti stupanj svjesnosti i razumijevanja što je to uopće intelektualno vlasništvo. Još je premalo inicijativa da se intelektualno vlasništvo koristi u gospodarske svrhe i razvoj, no idemo u dobrom smjeru, uvjeren je Topić. Do sada je za otkrivanje računalnog kriminala educirano 145 gospodarskih inspektora, a samo je u prošloj godini zbog posjedovanja ilegalnog softvera na licu mjesta naplaćeno kazni u iznosu od 800 tisuća kuna, otkrila je zamjenica glavnog državnog inspektora Božena Vrbanić. U Hrvatskoj se najčešće piratiziraju 'Microsoftovi i Adobeovi' softweri.  

Računalni kriminal i povreda intelektualnog vlasništa porasla je u 2010. za više od 23 posto u odnosu na godinu prije, rekao je načelnik Odjela za organizirani kriminal i korupciju MUP-a Krešimir Sikavica. Radi se o kaznenim djelima dječje pornografije, računalnih prijevara, nedozvoljenoj uporabi autorskog djela, povredi tajnosti podataka i slično. Sikavica se nada će novi Zakon o kaznenom postupku koji stupa na snagu 1. rujna ove godine, policiji pomoći u borbi protiv piratstva. Na kraju su se svi sugovornici složili kako kako je edukacija i i podizanje svijesti kod građana najmoćnije odružje protiv piratstva i povrede intelektualnog vlasništva. (Daniela Dujmović Ojvan
)