Plaća čelnika Austrian Airlinesa u prosjeku 681.000 eura

 Početkom godine, kada se objavljuju statistički podaci za prethodnu, neke tablice izazivaju veću pažnju. Izlistane plaće direktora velikih poduzeća su zasigurno jako zanimljivo štivo

Piše: Milan Ilić

Debeli izvještaj Austrijskoga računskog suda o plaćama članova poslovodnih odbora više od 300 poduzeća u kojima Republika Austrija ima vlasnički udjel otkriva da su plaće nekih generalnih direktora i njihovih pomoćnika veće od najvećih saveznih plaća.

Bruto plaća austrijskoga saveznoga kancelara iznosi nepunih 280.000 eura na godinu (kod takvih iznosa neto plaća vjerojatno iznosi nepunih 60 posto navedenog, ali u tekstu govorimo o bruto godišnjim plaćama!). Istovremeno, dvojica generalnih direktora Austrijskoga industrijskog holdinga imala su, zajedno, 1,347.600 eura godišnje plaće, to jest u prosjeku 673.800 eura. Naime, u austrijskim poslovno-financijskim izvještajima obvezno je dati kumulativnu svotu isplaćenu poslovodnom odboru, pa se zato ne zna koliko je tko točno dobio u odborima koji imaju dva ili više članova. Međutim, lako se može izračunati prosjek odnosno procijeniti kolike su plaće ako postoji premisa da predsjednik obično ima nešto veću plaću od ostalih članova poslovodnog odbora.

Direktori nekih većih austrijskih elektrodistribucijskih poduzeća imaju također znatno veće godišnje plaće od aktualnih austrijskih državnika. Trojica članova poslovodnog odbora Verbunda, najvećega austrijskog elektroprivrednog poduzeća, imali su prosječno 673.200 eura. I znatno manja poduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije donose vrhunske plaće, primjerice koruški KELAG, u kojem su generalni direktor i njegov pomoćnik dobili prosječno po 302.000 eura.

Zna se da šumari imaju težak posao, ali u Austriji su odlično i plaćeni - pogotovo dvojica na vrhu Austrijskih saveznih šuma: prosječno 317.100 eura. Ipak, najveću plaću u nekom poduzeću s državnim udjelom imaju trojica članova poslovodnog odbora Austrian Airlinesa, vodećega austrijskog zračnog prijevoznika: prosječno 681.000 eura.

Pošta je također državi blisko poduzeće u kojem su odlične plaće vodećih direktora - njih četvorica prihodovali su na ime plaća u prosjeku 481.000 eura. Guverner Austrijske narodne banke i trojica njegovih najbližih suradnika imaju plaće u prosjeku veoma slične saveznom kancelaru - 278.800 eura. Istovremeno, dvojica šefova Austrijske kovnice novca imaju u prosjeku 191.100 eura godišnje plaće.

Visoka plaća za poslovni minus

ORF, Austrijska radiotelevizija, ima čak 16 članova poslovodnog odbora. Kada bi imali međusobno identične plaće, svaki bi imao 253.500 eura. Uopće, Austrija, zemlja kulture, ima dobro plaćene direktore svojih većih i međunarodno poznatih institucija. Wilfried Seipel, generalni direktor jednog od najvažnijih muzeja na svijetu, bečkoga Umjetničko-povijesnog muzeja, ima godišnju plaću 260.000 eura. Dobivat će je još ove godine, poslije odlazi u mirovinu. Logično je da je njegovo mjesto atraktivno za potencijalne nasljednike, ne samo zbog ugleda te institucije.

Bernd Lötsch, Seipelov kolega iz Prirodnjačko-povijesnog muzeja, »blizanca Umjetničko-povijesnog muzeja« (glavne zgrade ta dva muzeja koji stoje jedan preko puta drugog vanjskim su izgledom gotovo identične) ima znatno manju plaću: 163.900. Prirodnjačko-povijesni muzej ima nekoliku puta manji posjet od Umjetničko-povijesnog, ali također čuva zbirke neprocjenjive vrijednosti.

Klaus-Albrecht Schröder, koji je od 2001. direktor također slavne bečke Albertine, jedne od najvećih grafičkih zbirki na svijetu, vjerojatno se ne žali na plaću (203.400), kao ni dvojica direktora čuvene bečke Državne opere (prosječno 189.000) te dvojica direktora Burgtheatra, jednog od najvažnijih kazališta njemačkoga govornog područja (po 188.900). Slično je plaćen i Peter Noever, direktor također svjetski poznatoga bečkog Muzeja primijenjene umjetnosti (176.100).

Direktor legendarne Španjolske škole jahanja, koja ima veliki financijski minus, ali je od izuzetne vrijednosti za imidž Austrije kao turističke države, imao je 146.000 eura plaće. Usput, Petra Stolba, direktorica Österreich Werbunga, austrijske nacionalne turističke organizacije, prima 216.300 na godinu. Istovremeno, Dagmar Schratter, direktorica Zoološkog vrta Schönbrunn, ima 176.100 eura na godinu. S dva milijuna posjetilaca to je druga najposjećenija znamenitost u Austriji za koju se plaća ulaznica. U istom parku je dvorac Schönbrunn, koji jedini u Austriji ima još više prodanih ulaznica. Dvojica direktora koji upravljaju poduzećem što turistički trži taj dvorac i još neke nekadašnje carske prostore u Beču, primaju prosječno 166.800 eura.

U Austriji nisu loše plaćeni ni rektori i vicerektori sveučilišta. Njihove plaće se kreću od 99.400, kolika je godišnja prosječna plaća četvorice koji rukovode Sveučilištem u Grazu, do 150.400, koliko u prosjeku imaju petorica iz Uprave Medicinskog sveučilišta u Beču.

Milijuni za šefa

Ipak, tko u Austriji želi imati milijunsku plaću svake godine, mora biti generalni direktor, ponekad i »samo« član poslovodnog odbora velikih poduzeća u kojima država (više) nema glavnu ulogu. Upravo su te plaće naslovna tema najnovijeg broja uglednoga bečkog poslovnog mjesečnika Trend.

Neki od direktora s milijunskim plaćama ih ne skrivaju te smatraju da im pripadaju s pravom, zahvaljujući tržištu. Primjerice, Wolfgang Ruttenstorfer, generalni direktor i u Hrvatskoj aktivnog OMV-a, podsjeća da OMV od 2002. objavljuje plaće pojedinih članova poslovodnog odbora, a ne samo skupni iznos za cijeli odbor. Ruttenstorferu je lani plaća skoro udvostručena, s 1,079.000 na 1,987.000 eura.

Visoka plaća ne zahtijeva posebna objašnjenja ako iza nje stoji odgovornost za 52.000 zaposlenih i 16 milijuna klijenata, izjavio je Trendu Andreas Treichl, generalni direktor po Hrvatskoj također razgranate bankarske grupacije Erste. Treichl ne krije da ima oko 3,000.000 eura godišnje plaće.

Wolfgang Eder, generalni direktora austrijskoga željezarskoga koncerna Voestalpinea, smatra da zavist i pohlepa motiviraju raspravu o plaćama direktora u Austriji. Eder nije spreman potvrditi ili negirati da ima plaću od oko 1,300.000 eura, koliku je Trend napisao da ima, ali kaže da s tim neće imati problema ako to postane zakonska obveza, kao u Švedskoj.

Suprotnog mišljenja je direktor sličnih prihoda, Wolfgang Reithofer. Reithofer, vodeći čovjek Wienerbergera, najvećega svjetskoga koncerna za proizvodnju opeke i sličnih proizvoda, čija je plaća 1,380.000 eura, smatra da je kao predsjednik poslovodnog odbora dioničarskog društva u prije svega odgovoran za tuđi, dioničarski novac. Prema tome, plaće direktora ne smiju biti neumjereno visoke, što znači da prihodi svakog direktora moraju biti objavljeni, kaže Reithofer.