Počeli puhati dobri vjetrovi, ali tvrtkama slijedi mršava godina

Pozitivni vjetrovi sa svjetskih burzi i ublažavanje pravila o ulaganju domaćih mirovinskih fondova prošloga su tjedna unijeli više optimizma na Zagrebačku burzu, pa je nakon šest tjedana prekinut pad Crobexa.

Crobex indeks prošloga je tjedna porastao 3,55 posto, na 2.110 bodova, nakon što je u prethodnih šest tjedana izgubio oko 11 posto. Crobex10 prošloga je tjedna, pak, ojačao 3,73 posto, na 1.112 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 140 milijuna kuna, što je 38 milijuna kuna manje nego tjedan dana prije.

"Prošli je tjedan protekao u nešto pozitivnijem ozračju na domaćem tržištu, ponajviše uslijed pozitivnih signala sa svjetskih burzi, te dijelom i zbog izmjena pravilnika o ulaganju domaćih mirovinskih fondova. Ublažavanje ograničenja ulaganja mirovinskih fondova držimo pozitivnim jer su oni jedini pravi održavatelji likvidnosti na našem tržištu", kaže Goran Nimac, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) objavila je početkom prošloga tjedna izmjene Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova, propisavši da mirovinski fondovi mogu ulagati u dionice kompanija koje u trenutku stjecanja imaju početnu tržišnu kapitalizaciju veću od 350 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih 750 milijuna. Također, HANFA je propisala i da, ako se zbog promjene tržišnih cijena vrijednost tržišne kapitalizacije dionica spusti ispod 350 milijuna kuna, mirovinski fond i dalje može stjecati te dionice, sve dok se tržišna kapitalizacija ne spusti ispod 300 milijuna.

Najlikvidnija je protekloga tjedna bila dionica T-HT-a, s prometom od 26 milijuna kuna. Cijena joj je blago porasla, za 0,37 posto, na 273 kune. Po visini prometa slijedila je dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 13 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena ojačala 6,12 posto, na 1.050 kuna. Građevinski sektor također je bio u većem fokusu ulagača, a ostvario je i znatan rast cijena. Tako je dionica Ingre poskupjela 9,5 posto, na 46 kuna, a Tehnike 13,3 posto, na 1.700 kuna. Cijena dionice IGH porasla je 3,1 posto, na 3.100 kuna.

Čak je i dionica Dalekovoda zaključila tjedan s dobitkom od 4,35 posto, na 350 kuna, unatoč oštrijem padu njezine cijene u petak za više od 4 posto. Naime, ta dionica našla se pod pritiskom u petak nakon što je Jutarnji list objavio kako se uskoro očekuju rezultati istrage Državnog odvjetništva i policije o tom građevinskom poduzeću koje je s državnim tvrtkama u tri godine ugovorilo poslove vrijedne milijardu eura. Pod istragom su slučajevi prodaje trafostanica HAC-u, nabava struje od HEP-a po nižoj cijeni za šibenski TLM, kao i privatizacija Dalekovoda.

A vijesti o oporavku američkog gospodarstva ohrabrile su prošloga tjedna ulagače na svjetskim burzama, pa su cijene dionica znatno porasle. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,8 posto, dok je S&P 500 indeks skočio 1,3, a Nasdaq indeks 2,6 posto. I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,4 posto. Frankfurtski DAX indeks skočio je 2,3, a pariški CAC 3,3 posto.

To se ponajviše zahvaljuje podacima s američkog tržišta rada koji bude nadu u ubrzanje oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva. Naime, u studenome je u SAD-u bez posla ostalo samo 11.000 radnika, najmanje od početka recesije u prosincu 2007. godine i znatno manje od 130.000, koliko su očekivali analitičari. Pritom je stopa nezaposlenosti pala s 10,2 posto, najviše razine u 26 godina, na 10 posto.

"Kako se primiče kraj godine, na svjetskim je burzama, a potom i na našem tržištu, sve uočljiviji trend usporavanja dinamike rasta. Mnogi sudionici tržišta, međutim, očekuju zadržavanje pozitivnijeg raspoloženja do kraja tekuće godine", kaže Nimac.

S početkom iduće godine i očekivanim oporavkom realnog sektora na zapadnim tržištima, može se, kaže Nimac, očekivati sve manje svježe likvidnosti na globalnim financijskim tržištima jer će realna ekonomija apsorbirati veći dio sredstava. Zbog toga se u nadolazećim kvartalima može očekivati povratak neizvjesnijeg razdoblja na globalnim burzama jer je njihov uzlet od ožujka ove godine prvenstveno bio posljedica ogromne likvidnosti kreirane od strane središnjih banaka i vlada diljem svijeta, navodi Nimac.

"Što se tiče zarada naših kompanija u 2010. godini, mogu se očekivati relativno 'mršave' zarade, s obzirom na i dalje prisutne fiskalne rizike, otežano financiranje i anemičan oporavak domaće ekonomije", zaključuje Nimac.

Od domaćih makroekonomskih pokazatelja, u srijedu se očekuje izvješće o prometu u trgovini na malo u listopadu, a krajem tjedna Hrvatski zavod za zapošljavanje mogao bi objaviti i podatke o broju nezaposlenih krajem studenoga. U rujnu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini na malo realno bio manji za 12,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u listopadu se očekuje daljnje usporavanje pada potrošnje.

Šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjuje da je u desetom mjesecu potrošnja pala između 10 i 13 posto. U prosjeku, očekuju pad od 12,1 posto u odnosu na listopad prošle godine. No, ublažavanje pada posljedica je ponajviše povoljne statističke baze, s obzirom da je i u lanjskom listopadu potrošnja osjetno pala. Nepovoljno na potrošnju utječe niska razina optimizma potrošača, i to ponajviše zbog rasta nezaposlenosti. Uz to, analitičari u anketi navode da je pad kreditiranja stanovništva, bez stambenih kredita, u listopadu ubrzan na godišnjoj razini, što ukazuje na pad prometa u trgovini na malo.

"Evidentno je da pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti, razduživanje stanovništva i pad optimizma nepovoljno utječu na osobnu potrošnju", navodi jedan od analitičara u anketi.  Osim pada potrošnje, najveći problem domaćeg gospodarstva je rast nezaposlenosti. Podatke o broju nezaposlenih u studenome HZZ bi mogao objaviti krajem idućega tjedna.

Već je u listopadu ubrzan trend gubitka radnih mjesta. Na kraju listopada bilo je 273.265 nezaposlenih osoba, što je za otprilike 14.000 osoba ili 5,4 posto više nego u rujnu i 19,6 posto više nego u listopadu prošle godine. Pritom je stopa nezaposlenosti skočila sa 14,7 na 15,5 posto, najvišu razinu od travnja 2007. godine. Očekuje se da će broj nezaposlenih znatno porasti i u studenome, uglavnom zbog daljnjeg otpuštanja radnika u procesu restrukturiranja u privatnom sektoru.

U anketi Hine, šest analitičara procjenjuje da je u studenome bez posla ostalo između 7.000 i 17.000 radnika, te da je broj nezaposlenih dosegnuo između 280.000 i 290.000. U prosjeku, očekuju da je u studenome ukinuto 12.000 radnih mjesta, te da je broj nezaposlenih dosegnuo 285.000.  Podatak o stopi nezaposlenosti Državni zavod za statistiku objavit će tek u drugoj polovici prosinca. Analitičari procjenjuju da će stopa dosegnuti između 15,9 i 16,5 posto. U prosjeku, očekuju da će iznositi 16,2 posto. (H)