Počeo novi krug rezanja kamatnih stopa

Pozornost ulagača u svijetu usmjerena je ovih dana na najveće središnje banke svijeta jer loši gospodarski pokazatelji upućuju na potrebu novog agresivnog rezanja kamatnih stopa.

MSCI indeks dionica na svjetskim burzama spustio se jutros 0,4 posto jer jučerašnji rast cijena na Wall Streetu nije oraspoložio ulagače.Zabrinulo ih je, međutim, najnoviji podaci koji pokazuju da je uslužni sektor u eurozoni utonuo u studenome u dublju recesiju nego se očekivalo, dok inflatorni pritisci nastavljaju slabjeti. "Tržišta su i dalje vrlo krhka. Sudionici se uopće ne fokusiraju na dobre vijesti, kao što su snižavanje kamatnih stopa, pad cijena roba, poticajni paketi gospodarskih mjera te podrška bankama. Vlada vrlo depresivno raspoloženje", ocjenjuje Justin Urguhart Stewart, direktor ulaganja pri Seven Investment Managementu.

Središnje banke diljem svijeta razmatraju ovoga tjedna novo rezanje kamatnih stopa kako bi stabilizirale financijska tržišta te obnovile povjerenje ulagača i potrošača. Australija je ključne kamate smanjila u utorak, a danas je to učinila i središnja banka Tajlanda. Očekuje se da će idućih dana će taj korak poduzeti i druge središnje banke, od Europe do Novog Zelanda, dok se bore s dosad nezabilježenom financijskom krizom.Tajlandska središnja banka srezala je ključnu kamatnu stopu po prvi puta u zadnjih 16 mjeseci, i to za neočekivano visoki 1 postotni bod, na 2,75 posto. Time želi pomoći tamošnjeg gospodarstvu pogođenom i globalnom krizom i političkim nemirima.

U četvrtak bi to trebale učiniti Europska središnja banka (ECB), britanska, novozelandska i švedska to učiniti u četvrtak. Analitičari očekuju smanjenje kamate ECB-a za 0,5 postotnih bodova, dok bi Bank of England cijenu novca mogla srezati za cijeli postotni bod, kao i švedska središnja banka.Danas su i južnokorejske vlasti poduzele korake kako bi pomogle lokalnim bankama da izbjegnu krizu likvidnosti. Na hitnoj sjednici središnja banka razmotrila je kupnju obveznica od banaka i labavljenje pravila oko obvezne rezerve banaka. Zbog izloženosti globalnoj krizi, tečaj wona potonuo je od početka godine čak 35 posto prema dolaru.Ruska državna banka WEB danas je zatražila od vlade injekciju gotovine vrijednu 34 milijarde dolara. To je najnoviji u nizu znakova kako i tržišta u razvoju osjećaju krizu koja je već gurnula SAD, eurozonu i Japan u recesiju.

Wall Street Journal, pak, piše da će američki ministar financija Henry Paulson u posjetu Kini razgovarati s tamošnjim čelnicima o pomoći. No, ne očekuje se da će dobiti velika obećanja o daljnjim ulaganjima, posebice ne iz kineskog državnog fonda China Investment Corp. Predsjednik China Investment Corp kazao je kako u fondu nisu "dovoljno hrabri" da investiraju u strane financijske tvrtke, a i nemaju povjerenja u američki regulatorni sustav."Mijenja se svakoga tjedna. Kako da imamo povjerenja", konstatirao je Lou Jiwei, predsjednik Fonda.

Uostalom, Peking štiti i svoje gospodarstvo koje rapidno usporava zbog pada industrijske proizvodnje i potrošnje diljem svijeta.A britanski premijer Gordon Brown danas će, tijekom tradicionalnog obraćanja kraljice Elizabete parlamentu, zatražiti od banaka da kreditiraju male kompanije i obitelji kako bi im pomogle da proguraju recesiju. Nedavno spojene britanske banke Lloyds TSB i HBOS danas su se obvezale da će smanjenje kamatnih stopa preliti na svoje klijente, te da će povećati kreditiranje malih poduzetnika. Banke posljednjih mjeseci nisu bile voljne odobravati kredite malim poduzećima zbog čega su im vlasti zaprijetile čak i nacionalizacijom.  (H)