Pod povećalom HNB-a još četiri manje banke
Pod pojačanim nadzorom Hrvatske narodne banke trenutno su četiri manje banke isključivo u kontekstu održavanja stope adekvatnosti kapitala i situacija u ovim bankama nipošto nije podudarna sa stanjem i razlozima koji su doveli do oduzimanja odobrenja za rad i pokretanja prisilne likvidacije splitske Credo banke, priopćili su danas iz središnje banke.
Pritom iz HNB-a ističu da je i prema pokazateljima adekvatnosti kapitala i u pogledu likvidnosti situacija u tim bankama stabilna te se ni u kom pogledu ne može usporediti sa stanjem u Credo banci kojoj je oduzeto odobrenje za rad. Hrvatska narodna banka danas se oglasila priopćenjem za javnost "s obzirom na razumljivu zainteresiranost javnosti za zbivanja u bankovnom sektoru, a napose štediša i ostalih klijenata manjih banaka koje privlače povećanu pozornosti nakon oduzimanja odobrenja za rad splitskoj Credo banci d.d.".
Iz HNB-a podsjećaju da su "u cilju što veće transparentnosti bankovnog sustava sve banke dužne u propisanim rokovima dostavljati središnjoj banci izvješća o svom poslovanju, a HNB obrađena i objedinjena izvješća nakon svakog tromjesečja objavljuje i na svojoj web stranici, kako bi bio omogućen uvid u najvažnije pokazatelje stanja i poslovnih rezultata svake od banaka koje djeluju na našem tržištu svim zainteresiranima, a napose korisnicima njihovih usluga".
Sa stanovišta bankovnog nadzora, naglašavaju iz HNB-a, osobitu važnost ima pokazatelj adekvatnosti kapitala kojim banka jamči uredno izvršavanje svojih obveza. Za hrvatski bankovni sustav propisana je minimalna stopa adekvatnosti kapitala od 12 posto (što je više nego, primjerice u zemljama Europske unije). Njezino održavanje iz razumljivih je razloga osobito važno za manje banke, koje nisu dio jakih bankovnih sustava koji bi mogli dodatnim kapitalom podržati banku u slučaju nekih poteškoća.
Stoga je i za superviziju središnje banke približavanje spomenute stope propisanom minimumu signal za oprez, pa i razlog da od uprave i nadzornog odbora takve banke traži dokapitalizaciju ulaganjem postojećih ili novih dioničara, pa eventualno i druge mjere za stabilno daljnje poslovanja. Isključivo u tom kontekstu, navode iz HNB-a, trenutno su pod pojačanim nadzorom središnje banke četiri manje banke, spomenute i u odgovoru nadležnog viceguvernera HNB-a na pitanje televizijskog voditelja (u sinoćnjem trećem Dnevniku HTV-a).
Pritom treba istaknuti, naglašavaju iz HNB-a, da situacija u ovim bankama nipošto nije podudarna sa stanjem i razlozima koji su doveli do oduzimanja odobrenja za rad i pokretanja prisilne likvidacije Credo banke d.d. I prema pokazateljima adekvatnosti kapitala i u pogledu likvidnosti situacija u tim bankama je stabilna te se ni u kom pogledu ne može usporediti sa stanjem u splitskoj Credo banci kojoj je oduzeto odobrenje za rad, navode iz HNB-a.
Viceguverner HNB-a Davor Holjevac u sinoćnjem trećem Dnevniku HTV-a je rekao kako u Hrvatskoj, izuzev Credo banke, nema banaka sa stopom adekvatnosti kapitala ispod minimalnih 12 posto. Sve su iznad, no ima nekih koje su u zoni promatranja, koje su blizu 12 posto i kod njih se provode intenzivne mjere da se izvrši dokapitalizacija, odnosno da se poveća adekvatnost kapitala, kazao je. Na upit koje su to banke rekao je da su to u ovom trenutku Banka Kovanica, Vaba banka, Karlovačka banka, Nava banka nije daleko, i to su sve male banke. Ističući da je Credo banka izolirani slučaj, Holjevac je kazao da štediše nemaju razloga za brigu, da je bankovni sustav u Hrvatskoj stabilan i dobro kapitaliziran. (H)