Poduzeća se sve više okreću inozemnim izvorima financiranja

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da se rast kreditnih plasmana banaka usporava, ali i na to da se domaće kompanije sve više okreću inozemnim izvorima financiranja. U prvih deset mjeseci prošle godine zaduženost sektora poduzeća u inozemstvu porasla za gotovo 4 milijarde eura

U Hrvatskoj su u prvih deset lanjskih mjeseci bankarski plasmani povećani za 20,9 milijardi kuna ili 11,4 posto, što je sporiji rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.Pritom se bilježi veće usporavanje rasta plasmana poduzećima nego stanovništvu. Tako je stopa rasta plasmana banaka poduzećima u deset lanjskih mjeseci iznosila 14,8 posto, dok je u 2006. bila 24,4 posto, podaci su HNB-a.

"Rast stope plasmana poduzećima usporavao se cijele prošle godine, a posebice u trećem kvartalu. Vidjet će se kako će biti u četvrtom", kaže Hrvoje Stojić, voditelj Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci. Unatoč usporavanju rasta kredita poduzećima, Stojić smatra da zbog mjera HNB-a neće biti posljedica za gospodarstvo jer se poduzeća, posebice velika, okreću financiranju u inozemstvu.Na to, pak, ukazuju podaci HNB-a prema kojima je u prvih deset mjeseci prošle godine zaduženost sektora poduzeća u inozemstvu porasla za gotovo 4 milijarde eura.Za tvrtke s dobrim bonitetom takvo je zaduživanje, kaže Stojić, i povoljnije, jer su kamate u inozemstvu niže nego u Hrvatskoj.

"Sve pokazuje da monetarna politika nije naštetila gospodarskom rastu i da je dovoljna da podrži rast BDP-a od pet posto u ovoj godini. Financijski sektor se prilagodio mjerama, a s druge strane jača i financiranje kompanija preko tržišta kapitala, što će nadoknaditi usporavanje rasta kredita poduzećima", kaže Stojić. Smatra i da domaćim poduzećima koja se financiraju u inozemstvu trenutačno ne prijeti opasnost od burnih zbivanja na svjetskom financijskom tržištu. "Mogući su problemi samo ako potraje kreditna kriza u SAD-u, a to izazove rast kamatnih stopa", kaže Stojić.

Profesor financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Drago Jakovčević također upozorava na mogućnost rasta kamata u svijetu. "Hrvatski poduzetnici koji posežu za kreditima iz inozemstva mogli bi se suočiti s povećanim troškovima poslovanja, jer bi prosječne kamatne stope u sljedećim godinama mogle biti na višoj razini, pa bi, uz druge povećane troškove, mogli ostvariti manju dobit", kaže Jakovčević. Ističe kako svako smanjenje rasta plasmana poduzetnicima smanjuje stopu gospodarskog rasta, ali ima i učinak hlađenja ekonomije, što smanjuje inflatorne trendove. Jednak takav učinak postiže se, kaže, i porastom kamata na bankovne kredite.

"Prema tome, kod nas je na djelu dvojak utjecaj na usporavanje gospodarskog rasta, prvi pod utjecajem mjera HNB-a, primarno zbog smanjenja inozaduženja bankovnog sektora, te drugi, kroz povećanje kamatnjaka poslovnih banaka. Taj porast kamatnjaka u našem financijskom sustavu posljedica je porasta kamata na svjetskim financijskim tržištima, što je sve skupa posljedica trendova izazvanih kolapsom tržišta hipotekarnih zajmova u SAD-u", zaključuje Jakovčević.

Klub ekonomista Hrvatske udruge banaka dao je nedavno svoje viđenje utjecaja usporavanja kreditne aktivnosti u Hrvatskoj, prema kojemu će to imati utjecaja na investicijsku aktivnost u sektoru srednjih i malih poduzeća koja su dominantno vezana uz financiranje preko bankarskih kredita.

"To je samo jedan od čimbenika koji će vjerojatno djelovati na usporavanje gospodarskog rasta. Drugi čimbenik koji može utjecati na usporavanje investicijske aktivnosti je podizanje kamata zbog niza domaćih i stranih čimbenika", kaže Hrvoje Dolenec, direktor za ekonomska istraživanja u Raiffeisen Consultingu.

S obzirom na posljednja kretanja na svjetskom tržištu, donedavno visoke razine kamata zbog "stisnute" likvidnosti na svjetskom tržištu, te još uvijek podignute premije rizika za korporativni dug, za očekivati je, kaže Dolenec, da će biti skuplje financiranje na inozemnom tržištu. Ističe, također, da je za poduzeća koja se financiraju u inozemstvu sve važnije vođenje politike osiguranja protiv valutnog rizika. (H)