Poduzetnici iz Svete Nedelje i Zagreba sele u Pisarovinu

Iako nije poznata po vinskim cestama već po najprodavanijoj izvorskoj mineralnoj vodi Jamnici, općina Pisarovina, u kojoj je i mjesto Velika Jamnička, nedaleko grada Jastrebarskog ime je prema legendi dobila po vinu i grofici Sari

Među osamnaestoricom potpisnika predugovora za kupnju zemljišta su i dvojica koji nekadašnji po-duzetnički raj u Svetoj Nedelji mijenjaju za danas atraktivnije zemljište uz novi izlaz s autoceste

Piše: Dragana Radusinović
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Naime, kako pričaju tamošnji stanovnici, grofici Sari dobri su ljudi dok je bila bolesna nosili vino i govorili joj ‘Pij Saro vina’ te je tako nastala općina Pisarovina, koja se prostire na 145 kilometara četvornih i danas ima 3.780 stanovnika. Da bi dobila status grada, trebala bi imati najmanje četiri tisuće žitelja, ali za poduzetničku zonu koja se tamo osniva broj stanovnika nije bitan, već zalaganje onih koji općinu vode. Među njima vrlo je aktivan i, usprkos svim nedaćama, ‘pisarovački poduzetnički raj’ u stvarnost se trudi pretvoriti načelnik općine Tomo Kovačić. Općina Pisarovina, priča načelnik, dugo je vremena živjela bez ikakva statusa i ta je administrativna činjenica za desetljeća unazadila kraj, koji uskoro očekuje doseljenje za sada 18 poduzetnika koji su s općinom potpisali predugovore o kupnji zemljišta.

- Od 1947. do 1993. Pisarovina je bila tek mjesna zajednica u sklopu općine Jastrebarsko, pa nije bilo nikakve aktivnosti u ovom kraju, koji je i zbog okupacije u ratu dodatno osiromašio - priča Kovačić, objašnjavajući kako je Pisarovinu potpuno suprotno svakoj logici zaobišao i izlaz s autoceste Zagreb - Karlovac, koji je sagrađen desetak kilometara niže pokraj Jastrebarskog.
U 21. stoljeću čelnici Pisarovine ispravljaju nelogičnosti iz prošlosti i na prostornom planu poduzetničke zone načelnik općine ponosno pokazuje ucrtano čvorište Zdenčina, novi izlaz sa spomenute autoceste na njenom 13. kilometru odakle će krenuti moderna prometnica i unijeti novi život u poduzetničku zonu.

Ona se, pak, prostire na 74 hektara, od kojih su 35 hektara predugovorima već rezervirali budući vlasnici - poduzetnici. Načelnik Kovačić kaže da je struja dovedena, voda provedena, a upravo počinje gradnja trafostanica. Još je potrebno preseliti izbjegličko naselje, u kojem još od rata živi nekoliko izbjegličkih obitelji, većinom iz Bosne i Hercegovine. No, Kovačić tvrdi da Vlada rješava taj problem. Ipak, premijer Ivo Sanader nije sasvim pozitivan lik u priči o poduzetničkoj zoni Pisarovine.
Poduzetnički pothvat, kako to biva u Hrvatskoj, prati i sjena jednog problema, koji uopće nije malen, a u kojem su glavni igrači velika hrvatska konditorska kompanija Kraš i prema mnogim izjavama prilično neprilična odluka Vlade o zaštiti hrvatskih nekretnina u njenom vlasništvu.

Štiteći nekretnine na tako nerazuman način, potvrdili su brojni budući poduzetnici iz Pisarovine, Vlada onemogućuje razvoj biznisa. Kako nam je iz više izvora pojašnjeno, Kraš ozbiljno planira preseliti dio svojih proizvodnih pogona s postojeće lokacije izvan urbanog centra. Kraševi pogoni trebali su prema jednoj od ideja osvanuti upravo u Pisarovini i doći tako u susjedstvo Todorićevoga zlatnog izvora Jamnice, ali Vlada svoja 44 hektara koja je namijenila poduzetničkoj zoni nikako ne želi prodati, već samo dati u koncesiju. ‘Nitko lud ne bi ulagao i gradio na zemlji u koncesiji’, riječi su jednog od budućih poduzetnika, dok načelnik Kovačić o Vladinoj odluci samo kaže da je unazadila planove Pisarovine.

- Vlada je odlučila da ‘u pravilu’ država ne daje lokalnoj zajednici zemljište u vlasništvo, već u koncesiju, te ga mi onda možemo dati u potkoncesiju, ali mi ćemo na sve načine pokušati biti izuzetak i dobiti zemljište u vlasništvo, jer inače nema poduzetništva - kaže načelnik, koji ipak probleme s Krašem nije htio komentirati.
Jedan je, pak, poduzetnik ispričao zanimljiv događaj iz okolice njemačkoga Kölna.
- U okolici Kölna živi i radi čovjek kojeg zovu kraljem cappuccina i to zato što proizvodi 1.250 vrsta tog napitka za više naručitelja. Posao mu je toliko rastao da mu je nužno bilo proširenje, a nije se imao kamo širiti nego na područje državne šume.

Lokalne vlasti to nikako nisu dozvolile, a on im je poručio da onda neće zaposliti dodatnih 200 radnika. Ubrzo je problem riješen tako da je poduzetnik kupio šumu i stabla zamijenio proizvodnim pogonom. Ipak, morao je ispuniti uvjet lokalne zajednice i istom šumom koju je posjekao pošumiti lokaciju koju su mu odredili. Dakle, ima načina da se vlasti i poduzetnici dogovore, samo što kod nas nitko konstruktivno ne razgovara - zaključio je naš poduzetnik.

Nekoliko budućih poduzetnika Pisarovine koje smo obišli, a koji čekaju preseljenje, tvrde isto: Pisarovina je ‘pun pogodak’, jer zemlju kupuju za 2,5 eura po metru četvornom, a i troškovi njihova poslovanja bit će niži, jer Pisarovina pripada trećoj kategoriji područja od posebne državne skrbi. Poduzetnici dolaze iz različitih krajeva, ponajviše iz Zagreba, ali zanimljivo je to što se kao veliki poduzetnički gubitnik pokazala Sveta Nedelja, najnoviji grad između Zagreba i Samobora. Dvoje poduzetnika, Krešimir Klanjčić i Srećko Gross, napuštaju Svetu Nedelju zbog skučenosti i skupoće, a Davor Sladović, koji u zagrebačkom naselju Trešnjevka ima metalno-prerađivačku proizvodnju, te pretežno radi za Siemens, odustao je od preseljenja u Svetu Nedelju koje je dugo planirao i odlučio se za Pisarovinu, jer je grad pred Samoborom postao nepodnošljivo skup za poduzetničke aktivnosti.

- Kronično nam nedostaje prostora, a u Pisarovini ćemo godišnji promet koji je lani bio oko 9,4 milijuna kuna podići za 30 do 40 posto - kaže Sladović, koji se predbilježio za kupnju 10 tisuća četvornih metara u novoj poduzetničkoj zoni, dok sada na Trešnjevci radi u 250 kvadrata.
Iz Svete Nedelje radi ozbiljnog širenja poslovanja seli tvrtka Magdis Srećka Grossa, nekadašnjega Plivinog istraživača, farmaceuta koji proizvodi dijetetske prizvode i planira proizvodnju lijekova. Preseljenje u Pisarovinu dočarava riječima: - Kad imate savršen mali automobil i veliku obitelj, morate kupiti novo prijevozno sredstvo.

Gross još nije odlučio hoće li u Svetoj Nedelji zadržati dio proizvodnje, ali ono što je među planovima za Pisarovinu važno jest analitika i razvoj.
- Nećemo u poduzetničkoj zoni imati dva kata uprave, nego jedan kat za menadžment i dva kata za analitiku i razvoj - otkriva Gross, koji o ulaganjima u njegov pogon u Pisarovini pregovara s dva već odavno bivša Plivina menadžera koji bi mu mogli donijeti posao proizvodnje lijekova za tržišta Rusije i Ukrajine budući da se bave trgovinom aktivnim sirovinama za lijekove.

Primjerice, aktivna sirovina aspirina je acetil salicilna kiselina, a ostali sastojci samo su dodatak. Bruto promet Magdisa na godinu je 4,5 do 5 milijuna kuna, ulaskom u posao koji planira Grossova tvrtka mogla bi narasti 20 puta, a broj zaposlenih sa 16 trebao bi porasti na 70. Trenutačno Magdis proizvodi kapsule i tablete dijetetskih proizvoda za više proizvođača, a najviše za Encian. Da poduzetničke zone biznisu daju i dodanu vrijednost otkriva Grossov plan suradnje sa susjedom u zoni, tvrtkom PIP d.o.o., koja doseljava iz Zagreba.

- Budući da se PIP bavi obradom pčelinjih proizvoda, u njihovom radu vidim izvrsnu mogućnost za suradnju i razvoj novih proizvoda, kako za domaće tržište tako i za izvoz - kaže Gross. Dodaje da će u pogon u Pisarovini uložiti najmanje 3 milijuna eura te se nada da u tri godine ulaganja neće preći 7 milijuna eura.
I druga generacija obitelji Klanjčić seli, kako bi to šaleći se rekao Krešimir Klanjčić, u šaš, korov i među žabe. Upravo je tako, priča Klanjčić izgledao teren u Svetoj Nedelji kad ga je početkom 90-ih kupio njegov otac. Danas na tom mjestu iz pogona u kojem se izrađuje oprema i mehanički dijelovi telekomunikacijske opreme doslovno vire postrojenja. Prostora je malo, a proizvodnja telekomunikacijskih ormara većinom za tvrtku Emerson, koja dalje izvozi gotov proizvod, raste.
- Uložit ćemo u Pisarovinu oko 1,5 milijuna eura i zaposliti desetak novih radnika, a gradit ćemo proizvodnu halu od 5 tisuća četvornih metara - kaže Klanjčić, čiji se proizvodi prodaju na tržištima Afganistana, Turske, Irana, pa čak i Nigerije.

Od ukupne proizvodnje, preko trećih kompanija, kako procjenjuje Klanjčić, u izvozu završi oko 40 posto.
U poduzetničkoj zoni Pisarovine prostor za skladište i širenje poslovanja vidi i Ivan Kovačić, vlasnik tvrtke Trgo-prijevoz Kovačić.
- Osim četiri maloprodaje i jedne veleprodaje, bavimo se pakiranjem proizvoda, a budući da u Velikoj Jamničkoj gdje su nam prostori nemamo dovoljno mjesta, jedan poluautomatski stroj za pakiranje stoji spakiran u kutiji i ne radi jer nemamo kamo s njim - kaže Kovačić, čija obiteljska tvrtka ostvaruje između 11 i 12 milijuna kuna prometa na godinu, a preseljenjem u Pisarovinu poduzetnik očekuje povećanje prometa od 30 do 50 posto.

Kako sam kaže, zahvaljujući općini Pisarovina, zemljište od 5.000 metara četvornih kupio je Frane Ivković, jedan od najvećih proizvođača jabuka u Hrvatskoj. Njegov Voćarski centar Ivković planira gradnju hladnjače, kapaciteta tisuću tona, koju za sada nema te ne može čuvati jabuke, pa one na tržištu izvan sezone postižu manju cijenu.
- Planiram pokrenuti i proizvodnju prirodnog soka bez konzervansa - kaže Ivković, koji za gradnju hladnjače planira aplicirati i za sredstva iz SAPARD fonda Europske unije.
Naime, na voćnjacima u Velikoj Mlaki i pokraj Ivanić Grada Ivkoviću je industrijska jabuka uvijek propadala jer nije imao gdje raditi sok, a branje i prodaja nisu mu bili isplativi, pa je urod ili dijelio zagrebačkim Bokcima ili su jabuke jednostavno istrulile.

- U Pisarovini ću pokrenuti proizvodnju. Od 1,5 kilograma industrijske jabuke mogu dobiti litru soka, koja se može prodati za 15 ili 16 kuna - kaže Ivković čija će se ulaganja u proizvodni pogon u Pisarovini kretati između 1,5 i dva milijuna eura.
Iz svih najava poduzetničkih planova za Pisarovinu, toj se davno zaboravljenoj velikoj općini smiješi vrlo profitabilna budućnost. Poduzetnicima, kad nakon predugovora uskoro potpišu ugovore, počinje teći rok od dvije godine u kojem moraju kupljenu zemlju privesti najavljenoj svrsi. Svi kažu da će graditi čim stignu te se nadaju da im administracija neće stvarati probleme.

A možda netko tko postane uspješan i moćan u Pisarovini pokaže samilost prema staroj upravnoj zgradi nekadašnje Jamnice u koju njen sadašnji vlasnik, pričaju ljudi, ne želi uložiti ništa, pa je zgrada, inače povijesni spomenik kulture oštećen u ratu, prepuštena sebi i zubu vremena dok joj nasuprot sjede samo portiri uspješne kompanije i prolaze kamioni, ponos njihovog vlasnika.