Poduzetnici traže oštrije reformske rezove

Iako je Njemačka u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila proračunski višak od 1,2 milijarde eura i trenutačno je u ekonomskoj ekspanziji, mnogi gospodarstvenici misle da Merkel u drugoj polovini mandata mora krenuti u reforme tržišta rada, zdravstvenu i ostale reforme

Pišu: Nenad Kreizer i Andrija Kralj

Orgija samohvale, Berlinski harmoničari i Merkeličina složna braća... samo su neki od naslova kojima su njemački mediji popratili dvodnevni sastanak koalicijske demokršćansko – socijaldemokratske vlade Angele Merkel održan potkraj prošlog tjedna podalje od očiju javnosti u istočnonjemačkom dvorcu Mesebergu. I, zaista, sklad kojim su izašavši pred novinare proteklog petka zračili demokršćanska kancelarka Angela Merkel i njezin socijaldemokratski zamjenik Franz Müntefering teško se može naći i u vrhovima političkih udruženja istoga ideološkog predznaka. I Merkel i njezin zamjenik složni su u ocjeni: ova vlada čini sve kako treba - provodi reforme a da ozbiljnije ne remeti socijalni mir u zemlji, jača Njemačku na svjetskom tržištu i istodobno brani njemačko gospodarstvo od zlih inozemnih fondova.

No usprkos vidnom oduševljenju samom sobom i još više radom svojih suradnika Merkel je ipak sačuvala dobru porciju pruske suzdržanosti te zaključila da je Vlada tek na pola puta do cilja. Brojke idu na ruku samozadovljnoj vladi istočnonjemačke kancelarke. Prvoga dana sastanka u Meseberg je stigla vijest iz Državnoga statističkog zavoda u Wiesbadenu koja je pokazala da je Njemačka u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila proračunski višak od 1,2 milijarde eura što je dokaz da je Vlada u Berlinu na dobrom putu da ostvari jedno od najvećih predizbornih obećanja, a to je nulto zaduženje do godine 2012.

Neizbježna reforma plaća

Međutim, nije sve tako sjajno. Da bi velika koalicija funkcionirala, morali su se odraditi mnogi nezgodni kompromisi. Tako poslovna zajednica od Vlade Angele Merkel traži konkretne reforme. Njemački poduzetnici uputili su apel Vladi da pojača nastojanja na provedbi gospodarskih reformi. Čelnik saveza poslodavaca BDA Dieter Hundt kazao je kako bi Vlada trebala iskoristiti sadašnje ubrzavanje gospodarskih aktivnosti želi li provesti prijeko potrebne reforme.
- Aktualni gospodarski rast nema vlastitu dinamiku - kazao je on. Njemačke kompanije od koalicijske vlade očekuju da u predstojećoj drugoj polovini svog mandata provodi gospodarski orijentirane i intenzivne reforme.

Unatoč Merkeličinoj visokoj kotaciji u ispitivanjima javnog mnijenja te njezinu uspjehu na međunarodnoj sceni, njezina se koalicija našla na meti kritika ekonomista i poslovnih čelnika zbog skromnih reformi uvedenih otkad je 2005. došla na vlast. Osim toga, njemački savez radnika, koji obuhvaća njemačke sindikate, zahtijeva minimalnu plaću od 7,50 eura po satu, što podržava dio socijaldemokrata. Taj korak osporavaju mnogi poslodavci i ekonomisti koji se pribojavaju da bi to moglo dovesti do smanjenja broja radnih mjesta i uništiti njemačku novostvorenu reputaciju veće fleksibilnosti na tržištu rada. Reforma tržišta rada čini se ipak malo vjerojatnom. Jednostavno, njezini će se efekti vidjeti tek godinama nakon donesenih nepopularnih mjera kad ćemo svi mi zajedno biti u – opoziciji, kaže jedan neimenovani čelnik demokršćana. Ipak, većina analitičara smatra da se uvođenje nekog novog oblika u politici plaća čini neizbježnim budući da se Njemačka bori s nebalansiranošću svojstvenom njenu sektoru usluga u razvoju.

Provjera koalicije početkom 2008.

Poduzetnici također imaju primjedbe na zdravstvene reforme te reforme sustava financiranja tuđe njege, stavke koje i poslodavci i uposlenici trenutačno smatraju preskupom i nedjelotvornom. Nekim potezima Merkel je pokušala direktno izaći u susret poslodavcima riskirajući tako sukob sa sindikatima te njihovim zaštitnikom SPD-om. Tako je prošlog tjedna nakon višemjesečnog pritiska industrije pristala na otvaranje granica za neke kadrove. Njemačka će tako od 1. studenoga ove godine djelomično ukinuti postojeću zabranu priljeva radne snage iz novih članica Europske unije, ali samo za inženjere strojarstva i elektrotehnike. Vlada time reagira na zahtjeve industrije kojoj trenutačno nedostaje 40.000 inženjera. Dugoročno je, međutim, naglasio je vicekancelar ministar rada Franz Muentefering, cilj savezne vlade maksimalno iskorištavanje vlastitih resursa. Također, donesena je odluka prema kojoj će strani studenti nakon završenog studija imati jednu godinu pravo traženja posla u Njemačkoj te nakon toga tri godine pravo na rad.

Ipak, vodeći ljudi njemačkoga gospodarstva vjeruju da će ta koalicija usprkos svim napetostima među partnerima, ostati stabilna. U slučaju da razlike između demokršćana i socijaldemokrata u međuvremenu postanu nepremostive, njemačka ekonomska elita priželjkuje neobičnu koaliciju u kojoj bi prema načelu 'za svakoga ponešto' rame uz rame Njemačkom vladali demokršćani, liberali i zeleni. Izgleda da je njemački poduzetnici strahuju od jačanja novoosnovane udružene ljevice s (polu)reformiranim komunistima iz DDR-a i socijaldemokratskim otpadnicma. Unatoč svemu, njemačka ekonomska ekspanzija pozitivno se odražava na cijelu Europu, što je rezultiralo time da Europska komisija objavi predviđanja ekonomskog rasta od 2,6 posto ove godine u 13 zemalja eurozone i prvi put u šest godina prestigne Sjedinjene Države. Kako god bilo, pravi test raspoloženja njemačkoga biračkog tijela dogodit će se već u siječnju i veljači 2008. godine, kada na birališta izlaze birači na lokalnim izborima u Hesseu, Donjoj Saskoj i Hamburgu.