Arhiva

Pogoršano gospodarsko okruženje

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Pomalo neočekivano odbijanje Ugovora iz Lisabona na referendumu u Irskoj te naznake nesklonosti drugih zemalja (npr. Poljske) ratifikaciju istog dokumenta mogli bi zaustaviti proces proširenja EU, a Hrvatska je jedna od zemalja koja bi mogla biti najviše pogođena  institucionalnom krizom u EU, piše u najnovijim analizama Raiffeisen banke.

I to unatoč tome što je Hrvatska ispunila zadana mjerila za otvaranje svih poglavlja, što je bio preduvjet za završetak pregovora do kraja 2009. godine. RBA analitičari očekuju da će tijekom jeseni Europska komisija analizirati poslana mjerila, a do tada bi se mogli pojaviti i neki pozitivni signali o rješavanju institucionalnih problema u Uniji i nastavku daljnjeg proširenja. Inflatorni su se pritisci dodatno intenzivirali tijekom drugog tromjesečja, pa je ubrzani rast cijena postao jedan od najvećih problema i za gospodarstva najrazvijenijih zemalja i za zemlje u razvoju. Inflacija je ponajviše potencirana daljnjim rastom cijena na svjetskim robnim tržištima (to se prije svega odnosi na cijene sirove nafte na rekordno visokim razinama).

Rast cijena dodatno je izražen u zemljama srednje i jugoistočne Europe koje još uvijek ostvaruju dobar rast BDP-a, no suočene su s inflatornim pritiscima koji stižu s tržišta rada. Reakcije većine središnjih banaka nije trebalo predugo čekati. Restriktivnija monetarna politike mogla bi imati negativan utjecaj na dinamiku ovogodišnjeg gospodarskog rasta. U Hrvatskoj je inflacija već dosegnula najviše razine u posljednjih nekoliko godina, a tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci moguće je i ubrzanje rasta cijena. Brži rast cijena smanjit će utjecati  kupovnu moć građana, posredno osobnu potrošnju i BDP.

Istovremeno, zbog rasta kamatnih stopa u svijetu (uz restriktivne mjere monetarne politike) sve je vidljiviji kraj kreditne ekspanzije. Zabrinjavajuće je i pogoršanje vanjske ravnoteže. Rekordno visoki minus u robnoj razmjeni gura deficit tekućih transakcija prema 10 posto BDP-a. Uz mjere za  ublažavanje posljedica infacije, Vladu i dalje očekuju nužne strukturne reforme javne uprave, pravosuđa, brodogradnje te sustava zdravstvene i socijalne skrbi, smatraju analitičari RBA.   (Gordana Gelenčer)

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci