Pogreška kolege imat će ozbiljne posljedice i na vaš posao

Može probiti rok, ne napraviti ono što se tražilo, pogriješiti u kalkulacijama, dati pogrešne informacije ili upropastiti ozbiljne pregovore. Ljutnja i predbacivanje u pravilu na pomažu, razgovor i kolegijalna pomoć imaju više učinka.

Pripremio: Vanja Figenwald
[email protected]

U pokušaju da funkcioniraju u sve kompleksnijem svijetu organizacije su i same postale kompleksnije. Njihovo grananje, temeljeno na raznim suradnjama i matricama, znači da sve više nečijeg posla ovisi o radu nekog drugog, stoga pogreška nekog kolege može imati veoma ozbiljne posljedice i na vas. S druge strane, posao na kojem ne morate komunicirati s drugima gotovo nije moguće naći, a osim toga, ako se i nađe, vjerojatno je dosadan. Nužno je stoga potruditi se da te veze funkcioniraju. Svaki stručnjak za menadžment usuglasio bi se da su pozitivni odnosi na radnome mjestu ključni za obavljanje posla. Što onda napraviti u situacijama u kojima kolega ne obavlja svoj dio posla i time negativno utječe na ono što vi radite? Srećom, pozabaviti se koleginim pogreškama na produktivan način ne mora nužno samo pomoći uklanjanju barijera, nego i dotičnom kolegi i vama u stjecanju novih vještina. Tip pogrešaka koje se mogu pojaviti u ovom kontekstu varira. Kolega može probiti rok, ne napraviti ono što se tražilo, pogriješiti u kalkulacijama ili dati pogrešne informacije. Sve ovo mogu biti nevine pogreške, posljedice manjka znanja, iskustva ili prisebnosti, no bez dovoljno informacija ne možete biti sigurni i tako ne možete znati što napraviti.

Potražiti uzroke
Prvi korak u definiranju ponašanja vašeg kolege jest shvaćanje biti problema. Pokušajte utvrditi je li problem kratkoročan, poput problema kod kuće, prevelika količina posla ili zdravstveni problem, ili je riječ o nečem dugotrajnijem kao što je manjak potrebnih vještina ili loša kulturološka usklađenost s organizacijom. Kao što Allan Cohen, profesor lideršipa na Babson Collegeu ističe: ‘Ono što ne znate jest dobiva li dotična osoba pravu potporu drugih ako ima problema izvan posla ili možda jednostavno ne vidi problem na način na koji ga vi vidite.' Kako biste, dakle, utvrdili u čemu je stvar, mudro je potražiti dokaze od drugih kolega i provjeriti je li vaš pogled usklađen s njihovim poimanjem spornog kolege. Dakako, u tome je važno biti oprezan da se ne stvori dojam problema ako ga zapravo nema.
Najbolji je pristup izravan - razgovarajte s kolegom. Taj bi se razgovor trebao održati u neformalnoj, privatnoj atmosferi uz dužno poštovanje pravila konstruktivne kritike i povratne informacije. Nemojte optuživati i kriviti, koristite se konkretnim primjerima onoga što vidite i što ima učinak na vas. Richard Hackman, profesor društvene i organizacijske psihologije na Harvardu, kaže kako ‘težimo pripisati ono što je loše nekom pojedincu i nekoj njihovoj specifičnoj dispoziciji’, što je opasno jer na taj način zapravo napadate osobu, a ne njihovo ponašanje. Ono što je najvažnije jest da se dijalog s kolegom uspostavi u kontekstu nekih zajedničkih ciljeva. Pitanje koje treba postaviti u toj situacije jest: ‘Što možemo učiniti da postignemo svoje ciljeve?' a ne reći: ‘Opet si zabrljao’.

Problematično prikrivanje
Nadalje, nemojte pretpostaviti da točno znate zašto kolega radi pogreške. Kao što Hackman objašnjava: 'Morate biti otvoreni mogućnosti da ste u krivu.’ Koristite se konceptom ispitivanja i postavljajte pitanja poput: ‘Što se događa?’ i ‘Shvaćam li ja pogrešno situaciju?’ Dapače, možda ćete otkriti da vaš kolega uopće nije bio svjestan pogreški i kakav su učinak one imale na druge. Ako je problem kratkotrajnog tipa, poput problema kod kuće ili bolesti u obitelji, trebali biste ponuditi pomoć. Štoviše, možda nije loše i zaštititi tu osobu kako biste stvorili pozitivan odnos. U ovom svijetu sve se vrti oko veza, stoga ne samo da ne želite ugroziti odnose nego ih želite graditi. Pokrivanje kolege može uključivati dodatni posao, kontroliranje njegova posla ili ponudu da objasnite drugima što se događa. Ono što ne treba raditi jest lagati u njihovo ime ili permanentno promijeniti opseg posla i odgovornosti. Pokriti kolege treba samo ako postoji jasan dogovor da je situacija privremenog karaktera.

Ako je pak riječ o dugotrajnijem tipu problema kao što je manjak potrebnih vještina, možete ponuditi svoja rješenja. Možda vaš kolega može pronaći tečaj kojim će poboljšati svoje vještine ili pitati nadređenog za konkretnu pomoć. Rijetko je najbolje pustiti kolegu da nastavi raditi pogreške. ‘U iznimno konkurentnim okolinama postoji tendencija pustiti ljude da se sami nasade, ali se u tim okolinama isto tako više cijeni ako to ne dopustite’, kaže Cohen. Velikodušnost sada znači obvezu kolegi da vam pomogne u budućnosti, a taj reciprocitet često je ono na čemu se temelje čvrste profesionalne veze.

Naravno, moguće je da otkrijete kako kolega namjerno radi pogreške kako bi vas potkopao ili kako bi preuzeo zasluge za vaš rad. Te političke situacije mnogo se teže rješavaju, ali su zato srećom i znatno rjeđe. Cohen kaže da je naišao na tek šačicu ljudi u cijeloj karijeri, koji su doista bili zmije, pa zato savjetuje da se takva pretpostavka razmatra kao posljednja mogućnost. U slučaju da je to ipak uzrok pogreškama, toj osobi se možete pokušati izravno obratiti u nadi da ćete ih natjerati da se povuku, a ako to ne upali, možete probati neke od sljedećih taktika.

Taktika za ‘zmije’
Svoj posao učinite vidljivim, ali nemojte se hvalisati. Koristite se aktivnim glasom umjesto pasivnog. Probajte primjerice reći: ‘Pripremio sam ove analize naših mogućih ulaganja’, umjesto: ‘Ove analize pokazuju gdje bismo trebali investirati’. Ponudite voditi prezentacije kada se posao dijeli jer ljudi obično osobu koju vide doživljavaju kao vođu ili barem kao jednu od aktivnijih u procesu izrade prezentacije. Treće, uzmite zasluge ondje gdje je to opravdano, što, opet, ne znači hvalisanje, nego prikazivanje svog angažmana ili informiranje nadređenog o opsegu vaše uloge u nekom projektu. Ono što ne treba raditi jest posegnuti za olajavanjem i pokretanjem glasina o spornom kolegi. Negativni komentari nerijetko ostavljaju podjednako lošu sliku osobe koja to radi kao i osobe koja je tema olajavanja.

Moguće je, da usprkos svom uloženom trudu i suptilnosti u rješavanju problema, pogreške ne prestanu. To nije samo nezgodno, nego može naštetiti vašoj karijeri. Stručnjaci predlažu nekoliko pristupa u očuvanju vaše reputacije. Ako je moguće, izbjegavajte raditi s tom osobom u budućnosti, a ako nije, onda možete pokušati upotrijebiti neku od prije navedenih taktika za konfrontiranje onih koji vas namjerno pokušavaju potkopati. Osim toga možda treba razmisliti o razgovoru s nadređenim. Objasnite što ste radili i što se događa i tražite savjet, ali jasno dajte do znanja da ne tražite intervenciju. Ipak, prije ovog koraka stručnjaci se slažu da situacija mora biti ozbiljna. U suprotnom postoji mogućnost da udaljite druge kolege od sebe i trajno oštetite odnose. U mnogim organizacijskim kulturama razgovor s nadređenim o nekom drugom može se doživjeti među kolegama kao cinkanje.