Pogriješili ste - pa što? Dobro je to za razvoj vodstva
Dobra je vijest da pogreške, čak i one velike, ne moraju ostati trajno zabilježene u vašoj karijeri. Štoviše, mnoge od njih zapravo pridonose organizacijskom i osobnom učenju - one su presudan dio eksperimentiranja i preduvjet za inovacije. Gafove možete lako pretvoriti u suho zlato
pripremio Vanja Figenwald
[email protected]
Svatko tko je ikad radio u uredu više od jednoga dana napravio je pogrešku. I dok neki prihvaćaju neizbježnost pogreški, nitko baš ne voli biti za njih odgovoran. Dobra je vijest da pogreške, čak i one velike, ne moraju ostati trajno zabilježene u vašoj karijeri. Štoviše, mnoge od njih zapravo pridonose organizacijskom i osobnom učenju - one su presudan dio eksperimentiranja i preduvjet za inovaciju. Stoga se ne treba zabrinjavati ako ste napravili pokoju pogrešku na poslu, na kraju krajeva, tko nije? Možete se od toga oporaviti graciozno te prikupljeno iskustvo iskoristiti za napredovanje.
Prema Paulu Schoemakeru, direktoru istraživanja na Mack Center for Technological Innovationu, većina ljudi reagira pretjerano na svoje pogreške. Točnije, asimetrično ocijene dobitke i gubitke situacije tako da se gubici čine mnogo većima. Rezultat su toga pokušaji prikrivanja pogreške ili, još gore, nastavak po starom. Takvo ponašanje može biti opasno i skupo.
Drukčiji okvir
Mnogo je bolje pogreške prihvatiti, iz njih nešto naučiti i ići dalje. ‘Gledajte naprijed i odluke temeljite na budućnosti, ne na prošlosti’, kaže Schoemaker. Najkorisnija stvar koju može napraviti jest da prevedete pogrešku u vrijedan trenutak svoga lideršipa, odnosno trenutak učenja. Evo nekoliko načela koja mogu pomoći u tom pretvaranju gafova u suho zlato.Prvo i najvažnije, važno je biti transparentan, otvoren i priznati svoju pogrešku. Ne pokušavajte okriviti druge. Čak i ako je riječ o skupnoj pogrešci, prihvatite svoju ulogu u njoj. U slučajevima kada je netko povrijeđen, ispričajte se, ali nemojte se stalno ispričavati i postavljati predefenzivno. Najvažnije je biti orijentiran prema djelovanju i fokusiran na budućnost - pitajte se čime ćete se iskupiti ili što ćete napraviti drukčije idući put.Jednom kada ste priznali svoju pogrešku možda je prikladno dati joj drukčiji okvir.
Vodič u griješenju
Što se smije, a što ne
Što treba raditi
• prihvatiti odgovornost za svoju ulogu u pogrešci
• pokazati da ste izvukli pouku i da ćete ubuduće drukčije
Što ne treba raditi
• pogriješiti tako da slomite nečije povjerenje, od tih se pogreški najteže oporaviti
• prestati eksperimentirati ili se suzdržavati zbog počinjene pogreške
To ne znači dati samima sebi izliku, nego pomoći sebi da vidite pogrešku u drukčijem svjetlu. Loše odluke ili pogrešni procesi mogu nekada dovesti do pogrešaka, no to ne znači da je svaki loš rezultat pogreška. Važno je razumjeti što je bilo eksterno, a što interno. Objasniti na nedefenzivan način što je dovelo do pogreške može vam pomoći da shvatite što se to dogodilo i kako to ubuduće izbjeći.
Kultura učenja
Pogreške imaju presudnu ulogu u razvoju lideršipa. Najbolja je vrsta pogreške ona gdje su troškovi maleni, ali pouke velike, kaže Schoemaker. Ako je pogreška bila posljedica loše odluke, objasnite šefu i drugim zainteresiranim stranama kako ćete izbjeći ponavljanje iste ili slične stvari. Morate odgovoriti brzo prije nego što ljudi počnu suditi o vašoj sposobnosti i stručnosti. Morate se odmah pozabaviti time, biti ispred događanja i riješiti stvar.
Pokazivanjem da ste se promijenili, što je proizašlo iz te pogreške, smirujete nadređene, kolege i podređene, te im dajete do znanja da vam se može povjeriti iste zadatke u budućnosti bez straha od ponavljanja pogreške. ‘Ako ćete platiti cijenu za pogrešku, morate iz nje izvući pouke’, objašnjava Schoemaker, a to je puno lakše u kulturi učenja nego u kulturi uspjeha u kojoj se na pogreške često gleda s mnogo više neodobravanja. No bez obzira na uredsku atmosferu morate razraditi kako preoblikovati pogrešku iz problema u korist.
Mreža potpore
U tome vam puno može pomoći mreža potpore. Istraživanja su pokazala da zdrava mreža potpore ima tri komponente: autentične odnose pune povjerenja, raznovrsnost perspektiva i recipročnost. Pitajte stoga trenutne ili bivše kolege, ili ljude izvan organizacije, za njihov pogled na pogrešku i što misle da bi valjalo napraviti kako bi se ona ispravila. Vrlo će vjerojatno imati neke korisne savjete o tome kakav kontekst dati pogrešci i vratiti ugled.
Nekada zna biti teško vratiti povjerenje nakon pogreške. Važno je da ne dopustite da vas pogreške odbiju od eksperimentiranja. Jednom kada je to iz vas, fokusirajte se na budućnost. Ako su zbog pogreške ljudi počeli dovoditi u pitanje vašu stručnost, dajte više informacija kako biste vratili njihovo povjerenje. Zapamtite da pogreške nisu znak slabosti ili nesposobnosti, oporaviti se od njih demonstrira otpornost i upornost. Stručnjaci naglašavaju da mnogi poslodavci traže ljude koji su napravili pogreške, ali na kraju prevladali tu situaciju i napredovali nakon toga.
Vrijeme za oprost
Pogreške variraju u stupnju i tipu pa je zato teže oporaviti se od nekih nego od drugih. Schoemaker primjećuje da je često lakše preći preko grupnih pogrešaka, zato što postoji određena raspodjela odgovornosti. Pogreške koje kao uzrok imaju gubljenje nečijeg povjerenja mogu imati trajne posljedice i preuzimanje krivnje. Odnosno, pokajanje je ključno. Ako je vaša pogreška prouzročila gubitak nečijeg povjerenja, pristupite toj osobi i ponudite iskrenu ispriku. Pitajte što možete napraviti da vratite to povjerenje i ispravite pogrešku, ali budite strpljivi, za oprost nekad treba vremena. Dakle, svakako je važno sebi i drugima priznati pogrešku i pokušati je što bolje ispraviti. Na isprikama ne treba inzistirati, ali ih treba dati kada to situacija zahtijeva. Iz pogreške treba naučiti pouku i tako stečeno znanje primijeniti na buduće situacije. Tijekom te situacije dobro je osloniti se na ljude koji imaju znanje ili mudrost. U svakom slučaju, najgore je potonuti u defetizam i neprekidno vraćanje u prošlost, odnosno ne naučiti iz tog iskustva baš ništa.