Pokušaj spašavanja banaka porezne će obveznike stajati oko 250 milijardi dolara

Čak ni 700 milijardi dolara, koliko je predviđeno u zakonskom prijedlogu američke vlade za sanaciju banaka, neće biti dovoljno da bi se spriječilo daljnje slabljenje gospodarstva, sudeći po iskustvima sličnih očajničkih poteza u proteklih dvadesetak godina, piše Associated Press.

Nedjeljni dogovor američke vlade i čelnika u Kongresu o 700 milijardi dolara vrijednom planu za sanaciju financijskog sustava donio je olakšanje ulagačima diljem svijeta, no oporavak od financijskih kriza, koje su toliko opasne da se političari usude spašavati banke na račun poreznih obveznika, obično traje godinama.

Primjerice, kada je u kolovozu 1989. godine vlada na sličan način kao danas spašavala štedno-kreditnu industriju, problemi nisu nestali preko noći. Cijene dionica pale su u idućih 14 mjeseci daljnjih 12 posto, dok je gospodarstvo upalo u recesiju koja je trajala osam mjeseci, počevši od srpnja 1990. godine. Malo je razloga za vjerovati da će ovoga puta biti drugačije, s obzirom da je teško vrednovati nelikvidnu imovinu koju će država otkupiti od banaka i da je američko gospodarstvo na rubu, ako već nije u recesiji.

Političari vjeruju da će uklanjanje nelikvidne imovine iz bilanca banaka omogućiti tim bankama prikupljanje svježeg kapitala, te da će se tim novcem poboljšati uvjeti na kreditnom tržištu. Već mjesecima banke, naime, vrlo oprezno odobravaju nove kredite jer su ili u gubicima ili ne žele riskirati odobravajući nove kredite. Zbog toga je smanjena likvidnost na međubankarskom tržištu novca, ali je smanjeno i kreditiranja građana i poslovnih investicija. Međutim, kako se zbog slabljenja gospodarstva kompanije suočavaju s padom prodaje, a zbog kreditne krize sa strožim uvjetima kreditiranja, može se očekivati daljnji rast nezaposlenosti u SAD-u. A to bi moglo bankama izazvati daljnje probleme, s obzirom da nezaposleni neće moći plaćati kreditne rate, a kompanije neće u takvim uvjetima investirati.

Premda se radi o najvećoj intervenciji vlade na tržištu od Velike depresije 1930-ih godina, za oporavak gospodarstva bit će potrebno, u najboljem slučaju, dvije godine, kao svojedobno u Švedskoj, kaže Jonathan Macey, profesor na Sveučilištu Yale.  Početkom 1990-ih godina švedska je vlada potrošila oko 10 milijardi dolara kako bi spasila banke od gubitaka nastalih zbog pada cijena nekretnina. Prije nego što su mjere dale rezultate, švedsko je gospodarstvo bilo u recesiji 20 mjeseci, bankrotiralo je oko 60.000 tvrtki, cijene nekretnina pale su 19 posto, a cijene dionica 45 posto u odnosu na svoje rekordne razine.

No, oporavak američkog gospodarstva mogao bi potrajati i znatno dulje, kao japanskog kojega je početkom 1990-ih zahvatila bankarska i kriza na tržištu nekretnina. Japanska je vlada intervenirala kasno, tek 1997. godine, a do tada je gospodarstvo potonulo toliko duboko da mu je trebalo sedam, osam godina da se oporavi. Za čišćenje tog 'financijskog nereda' porezni obveznici platili su 168 milijardi dolara, a danas se to razdoblje u Japanu naziva 'izgubljeno desetljeće'. Ipak, vjeruje se da američkom gospodarstvu neće trebati toliko vremena do oporavka, jer je vlada reagirala brže nego svojedobno japanska.

Današnja američka vlada brže je reagirala i u odnosu na onu iz 1980-ih godina koja je spašavalo gospodarstvo iz štedno-kreditne krize. Premda su se prvi upozoravajući signali pojavili polovicom 1980-ih godina, vlada je intervenirala tek u kolovozu 1989. godine. U idućih šest godina bankrotiralo je više od 700 financijskih institucija, a država je tada prodala oko 400 milijardi dolara imovine tih propalih institucija. Država je na tome izgubila između 125 i 150 milijardi dolara. Kada se pripremala intervencija, procjenjivalo se da će biti potrebno 40 do 50 milijardi dolara.

Ako se usporedi gubitak iz te krize s današnjim pokušajem spašavanja banaka, vrijednim 700 milijardi dolara, proizlazi da će ovaj zakonski prijedlog vlade porezne obveznike na kraju koštati oko 250 milijardi dolara, što predstavlja otprilike 2 posto bruto domaćeg proizvoda SAD-a. (H)