Pola milijarde za međufinanciranje građana
Tijekom jedanaest mjeseci ove godine četiri su stambene štedionice –Prva stambena, Raiffeisen , Wustenrot i PBZ- stambena štedionica ukupno odobrile oko 4.650 kredita za međufinanciranje građana vrijednih pola milijarde kuna. Ti se krediti mogu dobiti odmah u većem iznosu i na dulji rok nego redovni
Vodeća u odobravanju kredita za međufinanciranje je Wüstenrot stambena štedionica koja je sama u proteklom dijelu godine dodijelila oko 230 milijuna kuna sredstava i time omogućila da 2.225 njezinih štediša riješi svoje stambeno pitanje. Plan im je do kraja godine odobriti još najmanje 40-ak milijuna sredstava, čime bi se ovogodišnji ukupni učinak štedionice popeo na 330 milijuna kuna kreditnih plasmana.
Drugim riječima, ostvari li Wüstenrot ovogodišnji plan, ukupni kreditni plasmani bit će gotovo četiri puta «teži» nego su iznosili prošle godine. Druge tri štedionice – Prva, Raiffeisen i PBZ - stambena štedionica (s tim da ih je PBZ – štedionica uvela tek u rujnu, a nova HPB štedionica ih tek uvodi) zajedno su do kraja studenoga odobrile oko 2.425 takvih kredita ukupno vrijednih gotovo 270 milijuna kuna. Sama Raiffeisen štedionica, čije štediše također, umjesto redovnih, sve više traže kredite za međufinanciranje, najavljuje kako do kraja ove godine planira odobriti još najmanje 300 takvih kredita.
U Prvoj i PBZ- stambenoj štedionici, pak, u zadnjem ovogodišnjem mjesecu kane svojim štedišama dodijeliti još po 30-ak milijuna kuna tih (kreditnih) sredstava. Wüstenrot je, među prvima, još u studenom prošle godine, i krenuo sa odobravanjem kredita za međufinanciranje. "Zahvaljujući velikom angažmanu poslovne mreže ali i povećanu zanimanju samih štediša za te kredite danas držimo gotovo 45 posto hrvatskog tržišta tzv. kredita za međufinanciranje.", kaže Herbert Weinzetl , član Uprave te štedionice.
Koliko su, primjerice, redovni krediti štedišama Wustenrota postali manje privlačnima od onih za međufinanciranje govori i pokazatelj da je ta štedionica u jedanaest ovogodišnjih mjeseci odobrila svega 54 milijuna kuna redovnih kredita, odnosno četiri puta manje nego je dano za međufinanciranje.
-Interes za redovne kredita opada najvećim dijelom i zato što su iznosi tih kredita ograničeni iznosom štednje, pa najčešće iznos koji možemo odobriti u potpunosti (i) ne zadovoljava potrebu štediše. Na drugoj strani, pak, krediti za međufinanciranje nisu ograničeni ( iznose i do 200.000 eura), na dulji su rok ( do 24 godine ) otplate, a i po kamatama ( fiksna je i već od 4,5 posto) su gotovo jednako povoljni kao redovni, pojašnjavaju u Wustenrotu.
Iako je, od uvođenja mogućnosti za međufinanciranje stambenih potreba građana – štediša , u nas došlo i do značajna pomaka na planu ukupnog stambenog kreditiranja, analitičari su mišljenja kako se na tome ne smije i stati. Naprotiv, treba stalno pronalaziti nove, još povoljnije, modele ukupna povećanja stambenog kreditiranja, jer jedino tako će građani ubuduće moći doći do stanova po povoljnijim cijenama. (Nikola Prskalo)