Polančec: investicije u energetski sektor do 2020. oko 10 milijardi eura

Deset milijardi eura Hrvatska će morati uložiti u nove energetske kapacitete kako bismo 2020.godine imali dovoljno energije samo za vlastitu potrošnju. Toliko, prema sadašnjim cijenama, stoji izgradnja dodatnih 3500 megavata elektroenergetskih kapaciteta, što je gotovo dvostruko više nego što imamo danas.

Ambiciozan plan imat će pozitivne učinke na cijelo gospodarstvo, jer će ulaganja u proizvodnju energije biti pokretač rasta BDP-a sve do 2020.godine, tvrdi Polančec. To su neke od brojki iz tzv. Zelene knjige, odnosno Nacrta energetske strategije koja će za 2 do 3 tjedna biti predstavljena javnosti sa svim detaljima, nakon čega će se očekuje javna rasprava o njoj. Strategija polazi od nekoliko postavki: do 2020.godine emisija stakleničkih plinova bit će 5 posto manja u odnosu na 1990.; potrošnja električne energije bit će 20 posto manja od godišnjeg prosjeka u razdoblju od 2001. do 2005.godine; udjel energije iz obnovljivih izvora dosegnut će 19 posto, a udjel biogoriva u ukupnoj potrošnji 10 posto.

Hrvatska je energetski uvozno ovisna što se već odrazilo i u inflaciji – polovicu potreba za energentima podmirujemo uvozom i gotovo trećinu potrošene električne energije. Koji će se način proizvodnje odabrati, hidroelektrane, termoelektrane, energija vjetra ili nuklearna, u strategiji još nije odlučeno, no svi scenariji polaze od zadanih varijabli: 300 MW bit će iz hidroeletrana (uključujući i HE Lešće), 1520 MW iz obnovljivih izvora, 100 MW proizvest će TE Zagreb, 250 MW plinska TE Sisak i 400 MW ona u Slavoniji, što znači da će se voditi rasprave o preostalih oko 1000 MW potrebnih kapaciteta.

Potrošnja plina pokazuje velike sezonske oscilacije (ljeti se troši 4 do 5 puta manje) pa će se morati u izgradnju podzemnih skladišta radi uravnoteženja potreba i potrošnje, kaže Polančec. Novost je i novi dobavni pravac za uvezeni plin (uvozimo oko 40 posto potreba) preko Mađarske i Donjeg Miholjca koji će, tvrdi, skratiti put iz Rusije i tako pojeftiniti troškove. Cijena plina morat će rasti, najavljuje Polančec, jer m3 uvoznog ruskog stoji 2,27 kuna, a domaćeg 1,37 kuna, no velike korekcije ove godine još ne bi trebalo biti.Domaća proizvodnja nafte, zbog iscrpljenosti bušotina, smanjivat će se već od 2010. pa je u strategiji dosta stranica posvećeno naftovodu koji će od Rusije, preko Srbije i Hrvatske sve do Genove, a ne samo do Trsta, čime se smanjuje i rizik od balastnih voda. (Gordana Gelenčer)