Političari Davos učinili zanimljivim mjestom

Davos je nakon niza godina postao zanimljivo mjesto, za koje se ne može napisati izvještaj unaprijed, ako je suditi prema događajima proteklog dana. Usprkos činjenici da je riječ o ekonomskom forumu, iz dosadašnjih izvješća se stječe dojam kako su ekonomske debate, kao i obično, ograničene na klasične floskule i isprazno teoretiziranje, dok su vlasnici najzabavnijih trenutaka, i opet kao i obično, političari.

Dosad najpikanterija Foruma je sukob turskog premijera Recepa Erdogana i izraelskog predsjednika Shimona Peresa, nakon kojeg je Erdogan demonstrativno napustio ovo značajno događanje u Švicarskoj. Do čupanja je došlo tijekom rasprave o Gazi, sasvim neočekivao, kada je Erdogan Peresu poručio da ubija ljude, na što mu je ovaj odgovorio da bi i on napravio istu stvar da rakete padaju na Istanbul. Sve to bilo je koliko-toliko u redu, dok Erdoganu nije odbijeno pravo na repliku, odnosno nije mu dana riječ, po završetku, kako kažu, vrlo strastvenog monologa Shimona Peresa. Na odlasku, Erdogan je zavikao da vjeruje kako se više neće pojavljivati u Davosu kada mu ne daju da govori, pred Peresom, glavnim tajnikom UN-a Ban Kimoonom i elitnom postavom raznih ministara i dužnosnika.

Tema Bliskog istoka bila je izvor zabave trećeg dana Foruma. Favorit za mjesto novog izraelskog premijera, Benjamin Netanyahu, upozorio je na iransku nuklearnu prijetnju koju je, ovo je zaista originalno, okarakterizirao većom opasnosti od ekonomske krize. Možda bi i bila da Iran zaista posjeduje nuklearnu bombu. Svoju tezu potkrijepio je informacijom da je Iran vrlo blizu postizanja tog cilja, a da uostalom sve ove probleme ekonomske krize možemo riješiti. Poentirao je stvarno u stilu ustvrdivši kako ‘nikada dosad, od početka nuklearnog doba, nismo imali nuklearnu bombu u rukama tako fanatičnog režima’. Zaboravio je valjda, tko ju je jedini dosad upotrijebio. Treba doduše, govor promatrati u svjetlu nadolazećih izbora u Izraelu, kao što je uostalom i napad na Gazu, čini se, bio predizborna i predinauguracijska aritmetika.

Iran je, pak, Davos iskoristio, za odašiljanje pomirljivih tonova u obliku izjave ministra vanjskih poslova Manouchehra Mottakija u kojoj najavljuje pozitivan stav Teherana prema novoj američkoj administraciji, ako se ova pokaže vjerna proklamiranoj promjeni u vanjskopolitičkim stavovima. Zasad, objasnio je na sastanku o Središnjoj Aziji i Kavkazu, zemlje regije čekaju da vide koliko su najavljene promjene, strateškog, taktičkog ili tek retoričkog karaktera. ‘Vjerujemo da će, ako nova administracija SAD-a, kako je predsjednik Obama rekao, promijeni svoje politike, ne kroz riječi već kroz dijela, SAD zasigurno naići na kreativnu i kooperativnu reakciju zemalja u regiji, uključujući Iran’, izjavio je.

Našlo se nešto vremena i za ekonomiju. Britanski premijer Gordon Brown upozorio je protiv povratka protekcionističkim politikama u odgovoru na globalnu krizu. Pritom je, u društvu Ban Kimoona, prije svega mislio na ‘financijski merkantilizam’, odnosno povlačenje banaka sa stranih tržišta u okvire svojih matičnih država. Pema Brownu, tri su ključna pitanja koja valja riješiti narednih mjeseci, točnije u travnju na novom sastanku G20 u Londonu: stabilizacija banaka, održavanje prekogranične trgovine i obnavljanje posuđivanja kućanstvima i poslovnoj zajednici.

Predsjednik HSBC-a, najveće banke u Europi, Stephen Green, pozvao je na nova pravila i načela poslovanja u cilju povećanja financijske transparentnosti. Ova je banka jedna od rijetkih koja nije tražila pomoć države ili uzimala novac privatno. Green je izrazio uvjerenje kako će se državna intervencija povući iz financijskog sekora pravovremeno, ali da će banke u budućnosti preuzimati manje rizika, dodavši i da će u budućnosti biti potreban novi, tradicionalniji model bankarstva, nasuprot dosadašnjeg rizičnog poslovanja temeljenog na kompleksnim strukturiranim proizvodima. OPEC, udruženje zemalja izvoznica nafte, najavio je daljnje smanjenje proizvodnje nafte na svom sastanku u ožujku, ako to bude potrebno za daljnje uravnoteženje tržišta, izjavio je tajnik organizacije, Abdullah al-Badri. Dodao je i kako će OPEC urgirati kod zemalja nečlanica, poput Rusije, da smanji ponudu nafte u slučaju da trenutne mjere ne uspiju.  (Vanja Figenwald)