Političko zatopljavanje u regiji - nova izvozna šansa

Oporavak se iz Vladina Programa oporavka nikako ne nazire. Poduzetnici mu, doduše, od početka nisu vjerovali, no razočaranje ipak ne izostaje. Zato bi nenadano zatopljavanje političkih odnosa u regiji mogao biti novi vjetar u leđa hrvatskome izvozu.

Piše Gordana Gelenčer

Predsjednik Ivo Josipović dodatno je otvorio vrata BiH i Srbije, nama važnih vanjskotrgovinskih partnera, pa bi tvrtke koje su uglavnom okrenute domaćem tržištu trebale razmisliti o širenju poslovanja u regiju. Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK za međunarodne odnose, kaže da su gospodarski odnosi u regiji na zavidnoj razini što je kriza dodatno potencirala. Unatoč prošlogodišnjem padu robne razmjene s regijom, odnosno sa zemljama CEFTA-e (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) ove se godine suradnja oporavlja: -Kumulativno gledajući od 1993.-2009. udio ulaganja Hrvatske u zemlje regije (BiH, Srbija, Makedonija, Crna Gora) iznosi 1,06 milijardi eura ili 26,4 posto ukupnih ulaganja u inozemstvo. Podaci za prva četiri mjeseca pokazuju blagi oporavak robne razmjene koja je sa zemljama CEFTA-e ukupno iznosila 684 milijuna eura, od čega je hrvatski izvoz u CEFTA-u 457 milijuna eura. Regija u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom čini oko 20 posto udjela u ukupnom hrvatskom izvozu, odnosno oko 5 posto udjela u ukupnom hrvatskom uvozu. Iz toga je jasno koliko je tržište regije važno za hrvatske proizvode koji su upravo na tim tržištima prepoznati kao kvalitetni i cjenovno prihvatljivi - tumači Konjevod.Iako su upravo tržišta regije zbog naše prošlosti politički najosjetljivija, gospodarstvenici su, kaže, pokazali da je suradnja poželjna i neophodna zbog naše stabilnosti i regionalne sigurnosti.

Gospodarstvo je lakše otvaralo neka vrata i  tržišta negoli je to polazilo za rukom politici. HGK je zato prva u regiji otvorila svoja predstavništva: -Uloga predstavništva je dvostruka, ono služi kao mjesto na kojemu hrvatske tvrtke mogu dobiti logističku, savjetodavnu i informativnu pomoć vezano uz poslovanje na određenom tržištu, kao mjesto pomoći našim kompanijama koje žele nastupiti ili proširiti svoje poslovanje na tom tržištu. S druge strane, to je i mjesto putem kojeg strane kompanije mogu dobiti informacije o hrvatskom tržištu i uvjetima poslovanja - kaže Konjevod.  Danas su otvorena predstavništva u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori... Konjevod tvrdi kako su problemi u poslovanju na tim tržištima možda uočljiviji nego sa zemljama Europske unije. Naplata potraživanja, neispunjenje ugovorenih obaveza te necarinske barijere osnovni su problemi: - Politička stabilnost bitno utječe na razvijanje suradnje i obnovu povjerenja među gospodarstvenicima. 'Zatopljenje' političkih odnosa pozitivno će utjecati na naše bilateralne gospodarske odnose, ali je ta nova situacija i najbolji pokazatelj međunarodnoj zajednici i stranim ulagačima kako je ova regija stabilna i sigurna te kao takva poželjna destinacija za inozemni kapital - poručuje Konjevod.

Kompanijska iskustva
Što kažu u kompanijama, osjećaju li te toplije vjetrove i u svojim bilancama? U Podravci kažu kako je jugoistočna Europa već niz godina strateški važna regija u njihovu poslovanju: - Kao što i brojke pokazuju, Podravka je samo u prošloj godini na tržištima jugoistočne Europe prodala robe u iznosu oko od 900 milijuna kuna. Iskustvo poslovanja i gospodarske suradnje s tržištima regije za Podravku je pozitivno, najviše zato jer su Podravkini brandovi poznati te prihvaćeni kao domaći. Bez obzira na politička i gospodarska događanja u regiji, kvaliteta i snaga brandova kao što su Vegeta, Podravka juhe i Čokolino osiguravaju prihvaćanje Podravkinih proizvoda na tim tržištima - kažu u toj kompaniji. U Krašu također kažu da je tržište regije tradicionalno tržište na kojem su i tijekom najlošijih političkih odnosa relativno uspješno ostvarivali poslovne planove: - Kao izvozno orijentirana kompanija najznačajniji dio izvoza ostvarujemo u zemljama regije, a novim odnosom tečaja eura i dolara postižemo i zavidne rezultate na prekomorskim tržištima.  Kraševi proizvodi 'ulistani' su u cijelu prodajnu mrežu Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja regije, a istraživanja pokazuju da su na gotovo svima uvršteni među tri vodeća proizvođača. Svakako da su kao pretpostavka dobre suradnje i uspješnih bilateralnih odnosa potrebni i kvalitetni politički i zakonski okviri. Pozdravljamo stoga svaki novi napor politike za uspostavu boljih odnosa i poboljšanje gospodarske klime. Zato očekujemo i brzo rješavanje imovinsko pravnih odnosa kada je u pitanju imovina poslovnih subjekata na prostorima ostalih zemalja regije - poručuju iz Kraša.

Nexe Grupu čine 32 tvrtke koje djeluju u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Rumunjskoj. U Srbiji Grupa zapošljava 829 zaposlenika, a lani je ostvaren poslovni prihod u iznosu od 32,1 milijuna eura (14 posto ukupnog poslovnog prihoda Nexe Grupe za 2009.). U BiH jezaposleno više od 700 ljudi, a lani je ostvaren ukupni prihod u iznosu od 29,61 milijuna eura (12,6 posto ukupnog poslovnog prihoda Nexe Grupe za 2009.). Sve to potvrđuje veliki značaj regije za poslovanje Nexe Grupe.: - Niti jedna zemlja u regiji nije mogla ostati imuna na snažan utjecaj globalne ekonomske krize, pa je u svakoj zemlji vidljiv utjecaj smanjenja ili izostanka infrastrukturnih i građevinskih projekata na naše poslovanje te utjecaj nelikvidnosti. Ipak, postoje neke razlike i specifičnosti za svaku zemlju. Primjerice, u Srbiji određene mogućnosti vidimo kroz sudjelovanje u projektu poticane stanogradnje ili gradnje koridora 10. U Hrvatskoj nade polažemo u daljnje nastojanje Vlade da intenzivira aktivnosti predviđene Programom gospodarskog oporavka kao i projekata koji su predviđeni planom budžeta za ovu godinu - kažu u Upravi tvrtke dodajući da u regionalnoj suradnji ima još problema, primjerice sporost administracije pri ishođenju dozvola za pokretanje proizvodnje ili investicija, dodatni radiološki pregled prilikom svakog uvoza cementa iz Hrvatske u Srbiju, što usporava proces uvoza, ali i opterećuje krajnju cijenu cementa: - Svaka nestabilnost, tako i politička, utječe na poslovanje neke tvrtke, ali generalno gledajući možemo zaključiti kako je Nexe Grupa uspjela ostvariti većinu svojih poslovnih planova u regiji i u uvjetima političke nestabilnosti. Primjerice, 2003. godine u Srbiji smo kupili udjele u čak tri tvrtke, a to je bio period iznimne političke nestabilnosti u Srbiji. Dobri politički odnosi država u regiji samo mogu imati pozitivan učinak na poslovanje svih tvrtki u regiji, bilo kroz stvaranje ugodnije investicijske klime, lakše i brže rješavanje određenih administrativnih barijera i slično - poručuju iz Uprave Društva.

Brisanje granica
I analitičari upućuju na regionalnu suradnju. Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti kaže kako je ekonomska integracija odvojenih političkih entiteta važna za razvoj komparativnih ekonomskih sustava: - Novi međunarodni sporazumi teže brisanju političkih granica i stvaranju ekonomskih zajednica koje poboljšavaju vanjsku trgovinu i platnu bilancu svojih članica. Hoće li Hrvatska biti oštećena takvim razvojem situacije ili će se njime okoristiti, uglavnom ovisi o vlastitom gospodarskom sustavu. Naše šanse su u razradi dinamičkih efekata koji su prije svega posljedica slobode kretanja proizvodnih faktora. To su prije svih ekonomija razmjera (osobito unutar poduzeća), eksterna ekonomija (povećanje fonda tehnološkog i upravljačkog znanja,prednosti specijalizacije, prenošenje inovacija i bolje korištenje inovacija), veća kompetitivnost tržišne strukture, smanjenje rizika i nesigurnosti u poslovanju s inozemstvom. Brojna je literatura pokazala kako poduzetništvo mijenja socijalne i političke odnose razarajući etablirane obrasce i nadomještajući ih novim aranžmanima. Za modernu je ekonomiju promjena postala kontinuirana i sveprisutna s naglaskom na međunarodna ulaganja i difuziju nove tehnologije - kaže Brkić.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke misli da će poboljšanje političkih odnosa sigurno imati povoljan utjecaj na gospodarska kretanja, no ti će utjecaji u kratkom roku ipak biti ograničeni zbog trenutno nepovoljne situacije u regionalnim gospodarstvima: - U kratkom roku jedna je od mogućih posljedica i jačanje aktivnosti spajanja i akvizicija u regiji, posebno u uvjetima kada smanjeni potencijal tržišta vodi ka konsolidaciji u većini djelatnosti. U kratkom roku očekujemo i jačanje suradnje  u segmentima transporta i energetike, čiji se dugoročni razvoj ipak mora temeljiti na jakoj regionalnoj suradnji. U dužem roku moguće je očekivati i formiranje clustera na regionalnoj razini s ciljem izvoza proizvoda većeg stupnja složenosti i dodane vrijednosti na tržište EU. S obzirom na dosadašnja iskustva članica 'nove CEFTA-e' možemo zaključiti da su ona ipak bila ispod prvotnih očekivanja, pogotovo što se tiče dinamiziranja razmjene dobara i usluga te tokova kapitala u regiji, stoga je očito da je potreban i određeni politički poticaj za jačanje povezanosti gospodarstava u regiji. S obzirom na EU perspektivu svih zemalja u regiji te relativno mal domaće tržište, jača regionalna suradnja odgovarala bi svima - procjenjuje Šantić.

Očito, regionalno usmjeravanje ekonomskih tokova nije nužnost nego prirodni slijed stvari. No Šantić upozorava kako ne treba zaboraviti da oporavak priljeva stranog kapitala u regiju nije izgledan u nekom srednjem roku. To znači da će zemlje u okruženju biti i ozbiljni konkurenti u privlačenju stranog kapitala. No to ne mora nužno biti loša vijest - to bi ih moglo međusobno motivirati za brže i efikasnije provođenje reformi.