Poljoprivreda troši 70 posto ukupnih slatkih voda u svijetu

Podatak da blizu milijardu ljudi danas još uvijek nema pristup čistoj vodi za piće, a 2,6 milijardi ih nema osnovnu sanitarnu infrastrukturu obično se navodi povodom svjetskog dana voda, 22. ožujka, koji je prošao relativno nezapaženo obzirom da se radi o resursu koji će u budućnosti biti jedna od središnjih točaka geopolitike, kao što je danas energija.

Da će se zbog vode stvarno ratovati, malo je vjerojatno, ali da će voda biti sve traženiji resurs potvrđuju i tri studije OECD-a. Zbog klimatskih promjena i prevelike potrošnje do 2030. godine polovica čovječanstva živjet će u područjima gdje će opskrba vodom biti veliki izazov. Za vodu će međusobno konkurirati kućanstva, industrija i poljoprivreda ostavljajući tako malo vode za održavanje ekoloških sustava i prirodnog svijeta. Studije o različitim scenarijima vezanih za vodu uvjeravaju da će se samo pravim cijenama za vodu doći do ravnoteže između raspoloživosti vode i njene potrošnje, odnosno potaknuti ljude da manje troše i onečišćuju i više ulažu u vodnu infrastrukturu.

Već sada u mnogim zemljama kućanstva i industrija plaćaju cijene za potrošenu vodu koje odražavaju realne troškove opskrbe i obrade vode, iako tarife u velikoj mjeri variraju među različitim zemljama. Najskuplje vodu plaćaju Danci i ostali potrošači u zapadnoj i sjevernoj Europi i to deset puta skuplje nego recimo Meksikanci, što je dijelom i efekt ekoloških standarda. Naime, u proteklih deset godina cijena vode određena je sve većim udjelom troškova vezanih uz otpadne vode, ulaganjima u ekološki prihvatljive metode obrade i odlaganja otpadnih voda. U mnogim zemljama skuplje je riješiti se prljave vode nego dovesti čistu do kućanstava i ostalih potrošača.

Za mnoge je zemlje zato problem naći pravu mjeru između financijskih ekoloških i društvenih zahtjeva pri određivanju politike cijena vode. U Mađarskoj ili Meksiku primjerice kućanstva s niskim dohotkom odvajaju čak četiri posto prihoda za troškove vode. Ali glavni problem vezan za vodu u budućnosti bit će potrošnja u poljoprivredi. Ovaj sektor danas troši više nego kućanstva i industrija zajedno, ili preko 70 posto ukupnih slatkih voda u svijetu. S prognozom o udvostručenju proizvodnje do 2050. godine, koja bi trebala nahraniti sve veći broj ljudi na planeti, poljoprivreda će najviše morati poraditi na učinkovitosti potrošnje vode. Studije sugeriraju da bi poljoprivrednici trebali plaćati ne samo za troškove opskrbe vode već i snositi 'pravedni' dio kapitalnih troškova vodne infrastrukture. To ne bi utjecalo na samu proizvodnju, što se do sada pokazalo u Australiji, gdje je cijena vode za poljoprivredu porasla toliko da se prepolovila potrošnja vode za navodnjavanje ali se količina proizvodnje nije smanjila. Subvencioniranje cijene vode samo bi dovelo do rasipanja i većeg onečišćenja vode, sugerira OECD. (Davorka Zmijarević)