Poljoprivredne subvencije ostaju niske u većini zemalja, ali protekcionistički pritisci rastu

 Izvještaj Poljoprivredne politike u zemljama izvan OECD-a objavljen prošli tjedan pokazuje da su u većini tranzicijskih ekonomija potpore poljoprivredi mnogo niže od prosjeka u razvijenim zemljama OECD-a, ali da rastu pritisci za zaštitu poljoprivrednih proizvođača na sve kompetitivnijem globalnom tržištu

Izvještaj obuhvaća osam zemalja koje daju skoro trećinu svjetske poljoprivredne proizvodnje - Brazil, Kinu, Indiju, JAR i nekada planske ekonomije Rusiju, Bugarsku, Rumunjsku i Ukrajinu. U većini, udjel potpora i subvencije u bruto prihodu sektora je ispod 30 posto, koliko, u prosjeku, iznosi u zemljama OECD-a. No, u većini tih zemalja taj udjel ipak raste, a veliki dio potpore ide na održavanje cijena, što je najmanje učinkovit oblik subvencija, koji i najviše iskrivljuje tržište.

Tijekom proteklih godina potpora proizvođačima rasla je u svim zemljama osim Rusije, gdje je njena razina ionako već relativno visoka. Izvještaj kaže da jače tržišno okruženje također pridonosi tom trendu. Vlade smatraju da mogu priuštiti da veća sredstva izdvoje za agro sektor, dok potrošači često mogu podnijeti više cijene hrane. Izvještaj nalazi da je relativno niska razina vladinih usluga u poljoprivredi, kao što su istraživanja i razvoj, obrazovanje, ulaganje u marketing i infrastrukturu. Iako sve promatrane zemlje pokazuju da su temeljite reforme agrarnog sektora moguće i korisne, njihova nedosljedna provedba u mnogim je slučajevima ugrozila njene efekte.

OECD preporučuje bolju diverzifikaciju izvora prihoda u seoskim zajednicama kako bi se smanjila isključiva ovisnost o poljoprivredi, a do koje se može doći boljom edukacijom i zdravstvenim uslugama, zemljišnom politikom i poreznom reformom. Neke od specifičnih karakteristika poljoprivrednog sektora u osam zemalja koje Izvještaj prati su: Brazil - poljoprivreda nastavlja ekspanziju i čini 37 posto izvoza i 86 posto njenoga trgovinskog suficita. Novi programi biogoriva predviđaju poticaje za mala poljoprivredna gospodarstva; Kina - važnost poljoprivrede u ukupnoj privredi opada. Sada čini 13 posto BDP-a, 4 posto izvoza, ali angažira 40 posto zaposlenih, što ukazuje na veliki jaz u produktivnosti između poljoprivrede i ostatka ekonomije.

Posljednih godina Kina je postala neto uvoznik hrane; Indija - novi 5-godišnji plan predviđa razvoj poljoprivrede na široj i kompleksnijoj osnovi. Potpora proizvodnji koja ugrožava okoliš i neefikasnim djelatnostima bit će umanjena, dok će Vladine potpore biti usmjerene prema općim; Rusija -  Vladine potpore sektoru povećane su na razinu od prije 1998. godine velike financijske krize, a usmjerene su prioriteno na obnovu stočarske proizvodnje. Veća se pozornost poklanja socijalnim uvjetima sela i održivoj uporabi zemljišta; Ukrajina -  zemlja bi mogla postati jedan od najvećih prozvođača žitarica i uljarica ako provede dosljednu i predvidivu poljoprivrednu politiku.

Realokacija državnih potpora od subvencioniranja inputa i cijena proizvodnje prema općim uslugama mogla bi ojačati dugoročnu konkurentnost ukrajinske poljoprivrede; JAR - agro sektor je sve više izvozno orijentiran prema Europi. Vladin prioritet u tom sektoru je veće sudjelovanje crnog stanovništva, ali to traži programe održivog servisiranja tržišnih niša, pored velikih i već etabliranih poslova u agro sektoru, kako bi se proizvođači potaknuli da ulaze u komercijalnu proizvodnju; Bugarska i Rumunjska - ulaskom u EU te su zemlje usvojile zajedničku poljoprivrednu politiku. Potpora proizvođačima će rasti osobito u Bugarskoj, gdje je bila niža od prosjeka EU. 
Pripremila: Davorka Zmijarević

Više na: http://www.oecd.org/document