Popularni minusi pretekli stambene kredite

Ukupni krediti banaka stanovništvu Hrvatske dosegnuli su potkraj ožujka ove godine gotovo 127 milijardi kuna, odnosno na godišnjoj razini bilježe rast od  9,7 milijardi kuna ili samo 8,3 posto.To je, ujedno, i najniža (godišnja) stopa rasta u posljednjih desetak godina.

Sporije odobavanje kredita stanovništvu bilježi napose se primjenjuje od početka krize, tj.od rujna prošle godine, s time da je najveći (mjesečni) pad zabilježen u ožujku ove godine. Naime, i nekad najbrže rastući, stambeni krediti u ovogodišnjem ožujku  smanjeni su za 10-ak milijuna kuna u odnosu na veljaču, na ukupno 52,8 milijardi kuna. Iznos odobrenih autokredita u ožujku se još više smanjio, za 200 milijuna kuna, s time da je jedino, i to za 12 milijuna kuna, u ožujku, recimo, narasla stavka „ostali“ (potrošački) krediti. Dijelom je i to pomoglo da, nakon višegodišnje dominacije, stambeni krediti u ukupnim kreditima stanovništvu izgube vodeću poziciju, te mjesto prepuste ostalim (potrošačkim) kreditima. Sada su takvi krediti, u kojima znatan udjel čine i prekoračenja po tekućim računima, tj. popularni minusi, dosegnuli čak 58,1 milijardu kuna, odnosno imaju udjel od 45,6 posto, dok krediti za rješavanje stambenog zbrinjavanja čine oko 41,2  posto ukupnih kredita stanovništvu.

Analitičari ističu da je i najnovija «zamjena vodećih mjesta» u strukturi ukupnih kredita stanovništvu posljedica globalne krize, ali i ukupne restriktivne kreditne politike. Upućeniji ekonomisti, pak, dodaju da dramatični pad plasmana nije posljedica samo smanjene potražnje i straha građana od trošenja, kao što su neki analitičari nedavno i sugerirali,već prije svega nestašice kapitala S iznosom od devet milijardi kuna autokrediti su i dalje drže treće mjesto s udjelom od sedam posto. Znatno sporiji rast u posljednjih pola godine imaju i krediti po kreditnim karticama.Takvi su krediti,recimo,potkraj ožujka ove godine u odnosu na prethodni mjesec „otanjili“ za 40-ak milijuna, na 5,24 milijarde kuna. Najmanje popularni i najmanje korišteni i dalje su hipotekarni krediti koji s 3,1 milijardu kuna (ili  2,4 posto) čine tek mali udjel ukupnih plasmana stanovništvu.

Što se tiče ukupnih (bankarskih) kredita poduzećima, ohrabruje da su oni na kraju ožujka ove godine dosegnuli 98,6 milijardi kuna, odnosno u godinu su dana narasli za 10,5 milijardi ili za gotovo 12  posto. S tom je stopom rasta gospodarstvo prvi puta u posljednjih osam godina preteklo i građane.
Analitičari ističu da su stvarne stope rasta kredita poduzećima zasigurno (i) veće iz jednostavna razloga što su poduzeća, za razliku od stanovništva koje nema tu mogućnost, mogla i zaobići domaće banke i iskoristiti jeftinija inozemna kreditiranja, što su, čini se, i koristila. Dijelom se i radi toga može samo pretpostaviti da je, prema procjenama  analitičara, i stvarni rast kredita poduzećima čak i nešto veći nego bi se na prvi pogled, odnosno(i) prema statističkim podacima iz banaka to moglo zaključiti.  (Nikola Prskalo)