Porez na tvrtku najviše do 2.000 kuna na godinu po jednom nazivu

Tvrtke koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice, pogone, radionice, prodavaonice i druga prodajna mjesta obveznice su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu. Primjerice, ima li tvrtka pet maloprodajnih dućana porez plaća za svako maloprodajno mjesto i za tvrtku

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Svaki poduzetnik počinjući s poslom zna koja ga porezna opterećenja očekuju na razini države, ali nemali se broj iznenadi onime što im mogu prirediti lokalni porezi. Naime, općine, gradovi i županije dijelom se financiraju iz poreznih prihoda koji su zajednički prihod središnje države i lokalnih jedinica, a dijelom iz vlastitih prihoda. U sklopu vlastitih prihoda lokalnih jedinica, važno mjesto pripada lokalnim porezima. Ovlaštena tijela općina, gradova i županija samostalno donose odluke o vrsti i visini lokalnih poreza koji se plaćaju na njihovu području, ali te odluke moraju biti unutar limita propisanih Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s time da zakon i određuje koje vrste poreza mogu uvesti županije, a koje gradovi i općine. Tako županije na svom području mogu uvesti obvezu plaćanja četiriju poreza na nasljedstva i poklone, na cestovna motorna vozila, na plovila i na automate za zabavne igre. Općine i gradovi mogu pak propisati prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, na kuće za odmor, na tvrtku i na korištenje javnih površina.

Porez na naslijeđene dionice

Porez na nasljedstva i poklone plaća se prema stopi od pet posto na svu poklonjenu ili naslijeđenu imovinu, bilo na nekretnine ili na pokretnu imovinu čija je pojedinačna tržišna vrijednost na dan utvrđivanja porezne obveze veća od 50.000 kn. Porez na nasljedstva i poklone ne plaća se ako je riječ o prometu koji se oporezuje PDV-om. Ako se obveza za porez na nasljedstva i poklone razrezuje na stečenu novčanu imovinu, njezina se tržišna vrijednost određuje u odnosu na svotu naslijeđenog novca odnosno druge financijske imovine na dan utvrđivanja porezne obveze, pri čemu tako određenu poreznu osnovicu umanjuju dugovi i troškovi koji se odnose na poklonjenu ili naslijeđenu imovinu. Primjerice, ako fizička osoba naslijedi dionice čija je tržišna vrijednost veća od 50.000 kn obvezna je platiti porez na nasljedstva i poklone, osim ako je riječ o srodstvu s pokloniteljem za koje je propisano porezno oslobođenje. Propisana su brojna oslobođenja od plaćanja poreza na nasljedstva i darove. Među ostalim, porez na nasljedstva i poklone ne plaća u slučaju darovanja između bračnih drugova, krvnih srodnika u pravoj liniji, niti u slučaju posvojenika ili posvojitelja darovatelja ili umrlog.

Godišnji porez na vozila i plovila

Porez na cestovna motorna vozila godišnji je porez koji plaćaju svi vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla, neovisno o tome služi li im motorno vozilo za obavljanje djelatnosti ili za obiteljske i ostale privatne potrebe. Taj porez ovisi o dva kriterija: o snazi motora i o godinama starosti vozila. Prema kriteriju snage motora, osobni automobili klasificiraju se u pet, a motocikli u četiri porezna razreda. Prema kriteriju godina starosti, osobni automobili klasificirani su u tri skupine, a motocikli u četiri skupine. Za svaku kategoriju vozila je prema navedenim kriterijima propisana godišnja svota porezne obveze, za osobne automobile u rasponu od 200 kn do najviše 1.500 kn, a za motocikle u rasponu od 50 kn do 1.200 kn na godinu. Jedino se na motocikle starije od 10 godina, snage motora do 20 kW, ne plaća porez na cestovna motorna vozila.

I ta se porezna obveza utvrđuje rešenjem koje za svaku godinu vlasniku vozila izdaje porezna uprava nadležna u njegovu sjedištu odnosno prebivalištu. Županije moguću propisati da se obveza za porez na cestovna motorna vozila plaća pri registraciji vozila, ali se prema raspoloživim saznanjima taj način naplate poreza na cestovna motorna vozila ne koristi, već se obveza razrezuje godišnjim rješenjem. Porez na cestovna motorna vozila je godišnji porez, pa se postavlja pitanje utvrđivanja visine porezne obveze u slučaju stjecanja vlasništva tijekom godine. U slučaju nabave novoga motornog vozila u toku kalendarske godine, godišnja obveza se umanjuje za razmjerni dio godišnjeg poreza za dio godine prije nabave vozila. U slučaju promjene vlasništva motornog vozila tijekom kalendarske godine, novi vlasnik ne plaća godišnji porez na cestovna vozila ako je za tu kalendarsku godinu prijašnji vlasnik taj porez već platio. Pri prodaji rabljenih automobila prodavatelj i kupac mogu pri određivanju ku-poprodajne cijene uvažiti i taj podatak.

Tko ne plaća porez na automobil

Oslobođenja od obveze plaćanja poreza na cestovna motorna vozila oskudna su i obuhvaćaju jedino vozila u vlasništvu državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne samouprave, državnih i konzularnih ureda, vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, vozila kojima se obavlja prijevoz umrlih osoba i taksi službu. Porezno oslobođenje propisano je i za osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (ili ranijeg poreza na promet) pri nabavi vozila. Na primjer, 100-postotni invalidi Domovinskog rata koji su ostvarili pravo na ukupno oslobođenje od plaćanja carine i poreza pri uvozu osobnih automobila oslobođeni su plaćanja godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila. Porez na plovila također je godišnji porez, a plaćaju ga pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovila, dok se porezna obveza određuje ovisno o dužini plovila i snazi motora. Porez na automate za zabavne igre je mjesečni porez, iznosi 100 kn za svaki automatu, a plaćaju ga pravne i fizičke osobe koje u sklopu obavljanja registrirane djelatnosti priređuju zabavne igre na računalu, simulatoru, videoautomatu, fliperu, pikadu, biljaru, stolnom nogometu i drugim sličnim automatima.

Zagreb može i do 30 posto prireza

Zakon je predvidio i mogućnost uvođenja obveze plaćanja poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, na neiskorištene poduzetničke nekretnine i na nesagrađeno građevinsko zemljište, kao posebne 'kaznene' poreze kojima se sankcioniraju vlasnici poljoprivrednoga i građevinskog zemljišta i vlasnici poduzetničkih nekretnina koje se ne koriste. Neke općine i gradovi počeli su uvoditi obvezu plaćanja tih poreza, ali je taj proces ukinut 2006. godine, nakon odluke Ustavnog suda RH koji je ove porezne oblike proglasio neustavnima. Prirez porezu na dohodak je za lokalne jedinice možda najprivlačniji porezni prihod. Prema propisima koji su se primjenjivali do 2001. g. pravo uvođenja obveze plaćanja prireza imali su samo veliki gradovi, a sada je važećim propisima ta mogućnost pružena svim općinama i gradovima.

Zakonom su samo limitirane maksimalne stope prireza porezu na dohodak i to za sve općine najviše prema stopi od 10 posto, a za gradove ovisno o veličini grada mjereno brojem stanovnika. Gradovi s manje od 30.000 stanovnika mogu propisati obvezu plaćanja prireza najviše prema stopi do 12 posto, a gradovi s više od 30.000 stanovnika prema stopi do 15 posto. Grad Zagreb je iznimka jej njemu je pružena mogućnost određivanja stope prireza čak do 30 posto na iznoe poreza na dohodak. Iz godine u godinu raste broj općina i gradova koji su na svom području uveli obvezi plaćanja prireza. Od gotovo 550 lokalnih jedinica kojima je pružena takva mogućnost, obvezu plaćanja prireza uvelo je više od 250 općina i gradova. Pritom općine i gradovi samo iznimno propisuju najvišu dopuštenu stopu, a većina lokalnih jedinica donosi odluke o nižim stopama prireza od najviših iznosa dopuštenih Zakonom.

Ako se ne radi, porez se ne plaća

Porez na tvrtku ili naziv je godišnji porez koji na temelju rješenja plaćaju pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti, a obveznici su poreza na dobit ili poreza na dohodak. Odluku o visini godišnjeg poreza na tvrtku samostalno donose općine i gradovi, s tim da je najviši iznos poreza na tvrtku 2.000 kn na godinu za jednu tvrtku li naziv. Naime, jedna pravna osoba u svom poslovanju plaća porez na tvrtku za više organizacijskih dijelova. Pravne i fizičke osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice, pogone, radionice, prodavaonice i ostala prodajna mjesta,obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu. Na primjer, trgovačko društvo koje ima pet maloprodajnih dućana, obveznik je poreza na tvrtku za svako malo-prodajno mjesto i za tvrtku pravne osobe.
Pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti, ali iz nekog razloga privremeno ili trajnije ne obavljaju djelatnost ne plaćaju porez na tvrtku. Na primjer, obrtnik nema obvezu plaćanja poreza na tvrtku za vrijeme mirovanja obrta. Ili, trgovačko društvo koje ne obavlja djelatnost koje nema izlaznih računa i ne ostvaruje prihode nije obvezno platiti porez na tvrtku.

Visoka kazna za neprijavljivanje vikendice

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća, zgrada, dijelova zgrada i stanova koji te prostore koriste povremeno ili sezonski. Pravne i fizičke osobe vlasnici vikendica, apartmana i drugih objekata namijenjenih za odmor i povremenu uporabu, dužni su plaćati porez na kuće za odmor u iznosu koji odredi općina ili grad na čijem je području ta nekretnina. Pri donošenju odluke o visini poreza, lokalna jedinica vodi računa o mjestu na kojem je nekretnina, o starosti nekretnine, infrastrukturnoj opremljenosti i drugim obilježjima koja utječu na kvalitetu prostora i korištenje tog objekta za odmor. Visina poreza je zakonom limitirana u rasponu od najmanje pwt do najviše 15 kn za jednan četvorni metar korisne površine. U praksi poreznih tijela ponekad nastaje spor u vezi s dokazivanjem da se određena nekretnina koristi sezonski i da služi za odmor. Prema definiciji iz poreznog propisa kućom odnosno stanom za odmor smatra se nekretnina koja se koristi sezonski i povremeno. Propuštanje obveze dostavljanja podataka o mjestu i površini kuća za odmor sankcionirano je prekršajnom kaznom u iznosu do 25.000 kn.