Arhiva

Porez poskupljuje poslovni dar za trećinu

6. prosinca 2005.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Poduzetnik koji za darivanje poslovnih partnera namjerava potrošiti 100.000 kn mora na 70.000 kn obračunati PDV i još porez na dobit

Piše: mr. sc. Marija Zuber
savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
e-mail: [email protected]

Prosinac nije samo mjesec potrošnje i velikog prometa u trgovini na malo. Potrošačka groznica prenosi se i u poslovne odnose. Prigodno darivanje kupaca ili poslovnih partnera ne smatra se samo njegovanjem dobrih poslovnih običaja već je ono ponajprije u funkciji održavanja postojećih poslovnih aktivnosti i njihova povećanja.

Pritom nije riječ o darivanju u izvornom značenju riječi dar. Riječ je o poslovno motiviranim izdacima radi ostvarivanja sadašnjih ili budućih prihoda. Katkad je u praksi teško prepoznati radi li se doista o poslovno motiviranom izdatku ili o trošku za privatne potrebe člana društva, člana nadzornog odbora ili člana uprave društva. Velike su i sličnosti između izdataka za reprezentaciju i izdataka za promidžbu u slučaju kad se kupcima daruju proizvodi ili usluge.

Koliko stoji poslovni dar?

Poduzetnik koji za darivanje poslovnih partnera namjerava potrošiti 100.000 kn mora na 70.000 kn obračunati obvezu za PDV na vlastitu potrošnju po stopi od 22 posto, što povećava rashod za dodatnih 15.400 kn. Iznos nepriznatog rashoda s PDV-om na vlastitu potrošnju u ukupnoj svoti od 85.400 kn povećava osnovicu poreza na dobit, što znači da u financijske izdatke treba uračunati i 20 posto poreza na dobit u iznosu od 17.080 kn. Time se početni trošak od 100.000 kn povećava i za 15.400 kn PDV i za 17.080 kn poreza na dobit, a sve je to financijska žrtva u ukupnom izno-su od 132.480 kn.

Porezni propisi različito određuju porezno opterećenje raznih vrsta poslovnog darivanja, odnosno nagrađivanja. Stoga je pri donošenju odluka o tom obliku poslovnih rashoda važno voditi računa o opterećenju obveznim javnim davanjima koja poskupljuju izdatke za te rashode.

Reprezentaciju porez povećava za trećinu

Reprezentacijom se smatra darivanje i ugošćenje poslovnih partnera. Obuhvaća darivanje proizvoda i usluga kao što su plaćeni odmor, sport, rekreacija i razonoda, izdaci za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor, izdaci za razonodu i drugi slični izdaci učinjeni za poslovnog partnera (fizička osoba) s kojim poduzetnik ima poslovni odnos ili ga tek namjerava uspostaviti.

Izdaci za reprezentaciju nisu poslovno priznati rashod poduzetnika u visini od 70 posto izdataka. Odnosno, na 70 pos-to izdataka za reprezentaciju propisana je obveza obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, ako se daruju proizvo-di ili usluge koji se oporezuju porezom na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost obračunan na 70 posto izda-taka za reprezentaciju također povećava osnovicu poreza na dobit. Tako se početni izdatak za reprezentaciju, zbog opterećenosti obveznim javnim davanjima, povećava gotovo za trećinu.

Reprezentacija je neosporno poslovno motivirani izdatak. No vrlo je tanka nit razgraničenja između izuzimanja podu-zetnika u privatne svrhe i reprezentacije. Stoga propisi o porezu na dohodak obvezuju da se na računima za reprezen-taciju obvezatno navede naziv poduzetnika ili druge osobe čiji su predstavnici darivani ili ugošćeni. Inače bi porezna vlast u nadzoru mogla dokazivati da se ne radi o poslovnom izdatku, nego o izuzimanju za privatne potrebe poduzet-nika ili o plaći u naravi odgovorne osobe, čime se opterećenje obveznim javnim davanjima znatno povećava.

Reklamni darovi povećavaju trošak

Dobra reklama često je važnija od kvalitete samog proizvoda ili usluge koja se reklamira. U konkurentskom okružju izdaci za reklamu uvjet su tržišnog opstanka. Uobičajeni su izdaci za reklamu oglašavanja u medijima, izlaganja na sajmovima, oglasnim stupovima, telopima i na drugi način koji ima javno obilježje.

Reklama je i darivanje proizvoda ili usluga kupcima, bez naknade. Prema propisima o porezu na dobit, ako se kupcima daruju proizvodi prilagođeni za reklamu, koji nose oznaku 'nije za prodaju' i čija pojedinačna vrijednost s porezom na dodanu vrijednost nije veća od 80 kn, izdaci za te svrhe smatraju se izdacima za promidžbu. U pravilu se uz navedene uvjete kupcima daruju mala pakovanja proizvoda iz proizvodnog ili prodajnog asortimana, pepeljare, rokovnici, šalice, čaše, stolnjaci, mala pakovanja sredstava za pranje i osobnu higijenu i dr.

No kupcima se često kao marketinški potez daruju i proizvodi veće vrijednosti, bilo kao oblik vezane prodaje ili kao dodatak uz kupljeni predmet. U trgovinama se često nudi mogućnost 'platiš dva komada, a dobiješ tri' ili npr. 'ako kupite auto, besplatno dobivate radio i CD player'. U osnovi se ne radi o darivanju, nego o psihologiji pridobivanja kupaca koja je u funkciji reklame. Plativši deklariranu cijenu za dva komada, kupac zapravo plaća sva tri komada koja je kupio.

Različita osnovica PDV-a za dar kupcima

Ako trgovac deklarira da je cijena jednog komada proizvoda 10 kn, a kupnjom dvaju proizvoda po cijeni od 20 kn kupac dobiva tri komada, učinak na prihode jednak je kao da je trgovac snizio cijenu za 33 posto. No obračun PDV nije jednak. U slučaju sniženja cijene osnovica za obračun PDV ta je snižena cijena, a u slučaju kad se određena ispo-ruka deklarira kao davanje bez naknade, postoji obveza obračunavanja poreza na dodanu vrijednost na predmet ili uslugu koja je kupcu isporučena besplatno.

Ili, plativši automobil, kupac je u prodajnoj cijeni platio i radio i CD player koji mu je 'darovan'. Iako se radi o pridobi-vanju kupaca i iako se naplaćena naknada odnosi na sve što je isporučeno kupcu, tumačenja poreznih vlasti zahtijeva-ju da se na darovane proizvode ili usluge obračuna porez na dodanu vrijednost na tržišnu cijenu. Tako PDV obračunan na proizvod koji se daje bez naknade povećava rashode poslovanja i smanjuje poslovni rezultat.

Bolje sniženo nego besplatno

Brojne su i opravdane kritike takvih zahtjeva poreznih vlasti. Prema dosadašnjoj praksi u nadzoru ne pomaže poziva-nje na temeljno određenje Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojem je predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost definiran kao isporuka dobara i usluga uz naknadu. Ako nema zaračunane naknade, a ne radi se o izuzimanju za privatne potrebe, nisu ispunjeni uvjeti za oporezivanje PDV-om.

No porezna vlast inzistira da se u opisanim slučajevima davanja kupcima proizvoda i usluga bez posebno zaračunane naknade obračunava porez na dodanu vrijednost na tržišnu cijenu darovanih artikala ili usluga.

Stoga je porezno pro-bitačnija odluka trgovca o sniženju cijena ili davanju popusta pod određenim uvjetima. Sniženja i popusti, ako su vid-ljivi na računu, umanjuju osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost.

Pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit izdaci za promidžbu porezno su priznati rashod u ukupnom iznosu. Radi li se o davanju proizvoda ili usluga na koje je zaračunan porez na dodanu vrijednost, i PDV je porezno priznati rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit.

Tri vrste rashoda za darivanje

S aspekta poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak razlikuju se tri skupine poslovnih rashoda po osnovi darivanja:
- Rashodi reprezentacije koji se odnose na darivanje i ugošćenje poslovnih partnera
- Rashodi za darivanje kupaca učinjeni u svrhu reklame
- Rashodi po osnovi izuzimanja dobara i usluga učinjeni za članove društva, članove nadzornih odbora i članove uprave društva

Darovi za članove nadzornih odbora i uprave

Izuzimanja dobara i usluga iz poduzetničke sfere za privatne potrebe članova društva oporeziva su porezom na doda-nu vrijednost. Ti izdaci nisu porezno priznati rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit, a prema propisima o porezu na dohodak oporezuju se kao dohodak od kapitala stopom od 35 posto i prirezom. Ako se radi o izuzimanjima za članove nadzornog odbora ili članove uprave društva koji nisu u radnom odnosu u druš-tvu, u poreznom je smislu riječ o ostvarenom drugom dohotku u naravi.

Primici od drugog dohotka podliježu plaćanju obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto, doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 posto te poreza na dohodak po stopi od 25 posto i prireza. Ako se član uprave koji je u radnom odnosu u trgovačkom društvu daruje dobrima ili uslugama, ti se primici oporezuju kao plaća u naravi. Neto iznos primitka od drugog dohotka, odnosno neto iznos plaće u naravi vrijednost je proizvoda ili usluge s uključenim porezom na dodanu vrijednost.